Prag za ulazak u sustav PDV-a mogao bi porasti sa 60 na 100 tisuća eura

Prag za paušalno oporezivanje obrtnika koji trenutno iznosi 60 tisuća eura mogao bi do kraja godine biti podignut na 100 tisuća eura, neslužbeno doznajemo.

To je jedna od važnijih najava koje stižu iz resornog ministarstva koje, uz navedenu novost, intenzivno analizira kako izaći iz subvencioniranja energije koje traje već pet godina.

Prema dostupnim javnim podacima, mala i srednja poduzeća zbog tih subvencija imaju višak kapitala od 250 milijuna eura, točno onoliko koliko koriste subvencije za energiju. Što se malih poduzeća tiče, u strukturi njihovog ukupnog troška, energija čini oko 10 do 15 posto. To su navodno restorani, frizeraji i slične djelatnosti gdje ukupan trošak energije čini vrlo mali dio ukupnih troškova.

Iz Ministarstva gospodarstva doznali smo da mjere pomoći za cijenu struje, plina i grijanja preko toplane neće biti ukinute, ali da ih 'neki' više neće moći koristiti. Vlada analizira kako izaći iz subvencioniranja energije, a sugovornik iz ministarstva uvjerava da će pomoć ostati za najugroženije. S potpunim ukidanjem mjera račun za struju prosječnom kućanstvu porastao bi oko 100 eura, a račun za plin 85 eura. Do kraja mjeseca znat ćemo kako će subvencije izgledati.

Trenutne subvencije za energiju također su problematične jer poduzeća imaju višak kapitala na računima, često su to komunalna poduzeća, i to je jedan od razloga zašto iz Ministarstva kažu da moraju izaći iz tih mjera jer one stimuliraju povećanu potrošnju.

Ograničavanje prodaje rashlađenih alkoholnih pića

Ministarstvo gospodarstva će također do kraja godine izmijeniti Zakon o trgovini i omogućiti značajno ograničenje prodaje rashlađenih alkoholnih pića. Neslužbeno doznajemo da će zakonom propisati mogućnost da gradovi i općine mogu odrediti na kojim područjima i isključivo u koje vrijeme trgovine i kiosci mogu prodavati hladna alkoholna pića.

Primjerice, hladno pivo danas možete kupiti u svakom kiosku, svakoj trgovini ili na benzinskoj postaji. U budućnosti to više neće biti moguće, odnosno morat će imati posebnu dozvolu grada ili općine. Isto vrijedi i za vrijeme u kojem se hladno alkoholno piće može prodavati. Primjerice, neko turističko mjesto ili grad koji imaju problem s cjelonoćnim opijanjem turista mogu, primjerice, zabraniti prodaju nakon 17 sati, ili ranije ili kasnije.

- Neće više središta gradova izgledati kako sad znaju izgledati noću zbog pijančevanja. Takva kupnja nije moguća ni u nekim drugim zemljama. Ne možete na skijalištu u Austriji kupovati alkohol na kiosku ili benzinskoj postaji - kaže nam sugovornik iz ministarstva.

To će vrijediti i za velike trgovačke lance, pa će i oni ovisiti o odlukama gradova.

Penali za energetski neučinkovite zgrade

Velika novost do kraja godine čeka i sve suvlasnike u zgradama. Izmjenama zakona propisat će se sankcioniranje onih zgrada koje su energetski neučinkovite, poput onih koje imaju lošu fasadu. Načelna ideja je da zgrada može 'prodavati i kupovati' emisije ugljičnog dioksida, kako to sada vrijedi za tvrtke. Zgrada koja je učinkovita mogla bi prodati svoj udio onoj koja nije. Ta bi zgrada zaradila, a ona loša plaćala bi penale.

Velika pažnja usmjerit će se uz pomoć FZOEU na poticanje energetske obnove zgrada jer je najbolja energija, kažu, ona koja je ušteđena. Za to će navodno postojati penali, ali i nagrade.

Zakoni se mijenjaju, investitori se privlače

Što se tiče Zakona o nabavi i nedavne polemike s HUP-om, on ide vrlo brzo pred Sabor, 'a gospođi Weber ne bi bilo loše da izađe u javnost s točnim podacima', kaže anonimni izvor. 

Puno je zakona koji se mijenjaju, od tržišta električne energije koji se usklađuju s praksama EU, jedan od njih je zakon o centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. To je Ministarstvu gospodarstva jedan od važnijih s obzirom na to da je Hrvatska preuzela obveze prema međunarodnom ugovoru za preuzimanje radioaktivnog otpada u 2028. godini.

Što se tiče usmjeravanja investitora i poduzetničkih zona, usmjeravaju ih tamo gdje se može vidjeti dostupnost mjesta u poslovnim zonama. Svaki put kad im se investitor obrati, i svi oni koji žele proizvoditi u Hrvatskoj, vrata Ministarstva su im otvorena.

- To je vrlo custom made pristup i investitorima se pristupa individualno i daje im se velika podrška, puno je takvih projekata u pipelineu za koje će Ministarstvo biti sretno da ih priopći čim prije. Nastojat ćemo što više takvih investitora dovesti u Hrvatsku te da daju što bolje plaće - zaključuju iz ministarstva.