Nijedan od sudskih postupaka u kojima je na optuženičkoj klupi osmero bivših Plenkovićevih ministara nije ni blizu presude. Najnovija afera, u kojoj je bio uhićen aktualni ministar zdravstva, ipak je po nečemu specifična: Uskok je s uhićenjem prestigao EPPO, ali ‘Europljani‘ imaju deblji dosje povezan s korupcijom u zdravstvu
Vili Beroš drugi je u tri vlade Andreja Plenkovića koji je uhićen na ministarskoj funkciji, četvrti koji je iskusio istražni zatvor, a podigne li se optužnica, bit će deveti protiv kojega se vode sudski postupci. Osim toga, još je šestero ministara moralo otići zbog sumnji na koruptivne radnje. Uz Beroša su uhićeni liječnici Krešimir Rotim (KB Sestre milosrdnice) i Goran Roić (ravnatelj Klaićeve) te dobavljač Saša Pozder. Osumnjičeni su i stari znanac crnih kronika Hrvoje Petrač te njegovi sinovi Novica i Nikola, koji su prošloga tjedna bili u inozemstvu. Sumnjiče se za preplaćenu nabavu dualnih mikroskopa za neurokirurgiju i davanje odnosno primanje mita. Novica Petrač u međuvremenu se predao, a Rotim je nakon davanja iskaza pušten da se brani sa slobode. Uhićenja je odradio Uskok premda je ‘konkurentski‘ Ured europskoga javnog tužitelja također provodio istragu, po svemu sudeći dulju i opsežniju, s više inkriminacija i osumnjičenika. I jedan i drugi htio je nastaviti istragu, ali arbitrirao je glavni državni odvjetnik Ivica Turudić, očekivano – za ‘kontrolabilniju‘ uskočku opciju.
Za ministra zdravstva odmah je na društvenim mrežama krenula zezalica prema kojoj bi pao i prije, ali duge su liste čekanja. Pa, kako stoje ministri s pravosudnim listama čekanja, odnosno u kojoj su fazi postupci protiv njih?
Između bračke štale i softvera
Bivši ministar uprave i politički tajnik HDZ-a Lovro Kuščević otišao je zbog optužbi za malverzacije sa zemljištem dok je bio načelnik Općine Nerežišća na Braču. Dva mjeseca nakon ostavke zajedno s petero suoptuženika, među kojima su njegova (bivša) supruga i šogor, optužen je za zloporabu položaja i ovlasti, primanje i davanje mita, sprječavanje dokazivanja i uzrokovanje stečaja. U optužnici se navodi da je Kuščević zajedno sa suprugom pribavio znatnu materijalnu korist stjecanjem poljoprivrednog zemljišta i prenamjenom u građevinsko koje je zatim prodano po višestruko većoj cijeni, a umjesto štale od 77 četvornih metara za uzgoj peradi i kunića sagradio je kuću. Pokušao je utjecati na svjedoka da ne kaže istinu tijekom ispitivanja obećavši mu da će se ‘odužiti njemu i njegovoj obitelji‘ ako svjedoči u njegovu korist, stoji u Uskokovoj optužnici. Na prvom ročištu u ožujku 2023. svi optuženi izjasnili su se da nisu krivi. Suđenje je nastavljeno ispitivanjem osamdesetero svjedoka.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac podnijela je 2019. ostavku nakon što je udarila dijete vozeći bez valjane vozačke dozvole. Uhićena je po nalogu Ureda europskoga javnog tužitelja (EPPO) u studenome 2021. zbog afere ‘Softver‘. Optužena je za zloporabu položaja i ovlasti, trgovanje utjecajem te primanje mita. Optužbe se odnose na nabavu softvera za Ministarstvo i navodno pogodovanje nekim tvrtkama. Provela je gotovo dva mjeseca u istražnom zatvoru prije nego što je puštena da se brani sa slobode. Na sudu je osporavala zakonitost dokaza tvrdnjom da su poruke koje je razmjenjivala s Josipom Rimac (sada Pleslić) nezakonito pribavljene i tražila je njihovo izdvajanje iz spisa, ali Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu u srpnju 2024. odlučilo je da su poruke zakonit dokaz, što je potvrdio i Visoki kazneni sud nakon žalbe obrane. Uz Žalac optuženi su ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a (SAFU-a) Tomislav Petric te vlasnici tvrtki koje su sudjelovale u nabavi softvera.
Od vjetroelektrana do vinarije
S tadašnjom državnom tajnicom Josipom Rimac (sada Pleslić) uhićeno je još dvanaest osoba, među kojima su bili predsjednik Upravnog vijeća HERA-e Tomislav Jureković, šefica Kabineta ministrice poljoprivrede Ružica Njavro i pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac. Rimac (Pleslić) optužena je da je nezakonito pritiskala državna tijela kako bi pogodovala vlasniku vjetroparka Krš – Pađene Milenku Bašiću te mu s bivšom ministricom Gabrijelom Žalac sredila HBOR-ovo kreditiranje u iznosu od 130 milijuna eura. Optužnica još nije potvrđena zbog žalbi obrane na praćenje telefonske komunikacije bivše državne odvjetnice tijekom kojeg su prikupljene poruke, odnosno glavni dokazi.
Tomislav Tolušić otišao je 2019. s pozicije ministra poljoprivrede zbog nepravilnosti u imovinskoj kartici. Uhićen je tri godine poslije zbog sumnje u subvencijske prijevare s fondovima EU-a u gradnji vinarije i sadnji vinograda, čime se bavi nakon odlaska iz politike. Proveo je mjesec dana u istražnom zatvoru. Na teret mu se stavlja što je u jednom natječaju neistinito naveo da će projekt sufinancirati bankovnim kreditom iako nije ispunjavao uvjete i kredit je zamijenio pozajmicom od 135.000 eura kojoj se ne može utvrditi podrijetlo, a ipak mu je isplaćeno 396.500 eura iz tzv. vinske omotnice. Za drugi pak natječaj nije imao dva uvjeta: ekonomsku veličinu i parcele bez vinograda. Drugi je uvjet izigrao počupavši stare čokote, što je suoptuženik Željko Ferenc, viši savjetnik u virovitičkom područnom uredu Ministarstva poljoprivrede, prihvatio, ali nije i Agencija za plaćanje u poljoprivredi. Postupak je u fazi preispitivanja optužnice. Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu u rujnu je vratilo optužnicu EPPO-u na doradu i razjašnjenje. EPPO ima tri mjeseca da je popravi i ponovno je podnese sudu.
Po babi i stričevima
Ministar graditeljstva Darko Horvat bio je prvi hrvatski političar koji je uhićen na ministarskoj dužnosti, u veljači 2022., u aferi ‘Po babi i stričevima‘ zbog zloporabe položaja i ovlasti. Proveo je deset dana u istražnom zatvoru. Prema rješenju o provođenju istrage, odobravao je nezakonite isplate potpora tvrtkama koje nisu ispunjavale uvjete. Uskok ga sumnjiči da je kao ministar gospodarstva u prijašnjemu mandatu, 2018., zajedno s tadašnjom pomoćnicom, već spomenutom Anom Mandac, na poticanje četvero suooptuženih, potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića, Tolušića i dvoje državnih tajnika, nezakonito dodijelio 2,6 milijuna kuna nepovratnih sredstava gospodarskim subjektima za koje su on i ostali osumnjičeni bili i osobno zainteresirani. U međuvremenu je postupak razdvojen jer je troje priznalo krivnju: Mandac (dosuđeno joj je 11 mjeseci rada za opće dobro), bivša ravnateljica Uprave za potpomognuta područja u MRRFEU-u Katica Mišković (devet mjeseci zatvora uvjetno) i bivši državni tajnik Velimir Žunec (deset mjeseci uvjetno). Optužnicom su obuhvaćeni i bivši ministar rada i socijalne skrbi Josip Aladrović te županjski gradonačelnik, bivši HDZ-ovac Damir Juzbašić. Juzbašića optužnica tereti da je preko Mandac tražio od Aladrovića, koji je tada bio na čelu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, da pogoduje pri zapošljavanju u HZMO-u, što je Aladrović i učinio dostavivši kandidatkinji zadatke koji će biti postavljeni na testiranju. Milošević i Juzbašić bili su prvi članovi Vlade koji su neko vrijeme obavljali svoje dužnosti dok su bili pod istragom. Nakon što su na kraju odbijene sve žalbe obrane, Optužno vijeće zagrebačkoga Županijskoga suda trebalo bi zakazati novu sjednicu na kojoj se može očekivati potvrđivanje optužnice.
Ministar graditeljstva Ivan Paladina smijenjen je početkom prošle godine zbog spore obnove od potresa, ali njegov je mandat bio i u sjeni niza nekretninskih afera, među kojima je najzvučnija ona vezana uz Kupare. Prije godinu dana protiv njega je pokrenut kazneni postupak zbog sumnje da je kao predsjednik Uprave IGH-a 2017. zajedno s drugim članom Uprave Oliverom Kumrićem oštetio IGH za oko 246 tisuća eura prodajući nekretnine tvrtke ispod cijene ili bez suglasnosti Nadzornog odbora. Sud je odbio Paladininu žalbu te se očekuje ispitivanje osumnjičenika i svjedoka.
Napokon, hrvatskom pravosuđu trebala je puna godina dana da podigne optužnicu protiv bivšeg ministra obrane Marija Banožića prema kojoj je iz nehaja skrivio prometnu nesreću jer je vozio neprilagođenom brzinom i pri pretjecanju prešao u suprotni trak, što je izazvalo sudar.
Afere s ministarskim smjenama bez sudskog epiloga
Šestero ministara otišlo je iz Plenkovićevih vlada ispraćeno odjekom raznih afera. Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić smijenjen je zbog optužbi za plagijat, ministrica gospodarstva Martina Dalić dala je 2018. ostavku zbog afere ‘Borg‘, ministar državne imovine Goran Marić otišao je nakon objave tekstova o umiješanosti u poslove s nekretninama, ministar zdravstva Milan Kujundžić dao je ostavku zbog afere oko imovinske kartice, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak smijenjena je nakon što je prijetnje koje su uslijedile nakon što nije produljila ugovor tvrtki Omega Software (koja se spominje u prije otvorenim slučajevima sa Žalac i Tolušićem) prijavila policiji, a ne premijeru. I napokon, ministar gospodarstva Davor Filipović morao je otići ‘po zapovjednoj odgovornosti‘ jer je izričito tražio da se za njegova posebnog savjetnika imenuje Jurica Lovrinčević, koji je optužen za trgovanje utjecajem i nezakonito dogovaranje zakupa oglasnog prostora na lokalnoj televiziji Mreži.
Ostalih 18 ministara iz triju vlada Andreja Plenkovića otišlo je iz političkih ili osobnih razloga.
Od aktualne ministarske ekipe ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek spominjala se u više navrata u medijima u kontekstu afere s preplaćenim 3D snimanjem zgrada nakon potresa, zbog čega je EPPO uhitio dvojicu profesora Geodetskog fakulteta. Ministrica je ispitana kao svjedokinja. Istraga je u tijeku.
Političari s presudama prije Plenkovićeve ere
Zatvorsko iskustvo nije strano političarima na ovim prostorima, od komunističkih do postkomunističkih garnitura. Josip Broz osuđen je 1928. u bombaškom procesu na pet godina zatvora. Franjo Tuđman bio je osuđivan u dva navrata, 1972. i 1981., za ‘nacionalizam‘ i ‘kontrarevolucionarnu djelatnost‘, i u zatvoru je proveo ukupno dvije godine. Zatvorski staž u komunističkoj Jugoslaviji imao je i niz političara koji su se drugi put afirmirali u samostalnoj Hrvatskoj (Savka, Tripalo, Marko Veselica, Mesić, Čičak, Budiša…). Nakon 1990. političari su osuđivani samo zbog kriminala. Iznimka je Radimir Čačić, koji je bio 11 mjeseci u zatvoru zbog izazivanja prometne nesreće sa smrtnim posljedicama. Prvi je pritvoren bivši ministar turizma Ivan Herak – na 16 mjeseci zbog navodnih malverzacija u Ministarstvu. Na kraju je oslobođen krivnje. Najdulji zatvorski staž ima Ivo Sanader – izdržava kaznu od 18 godina. U aferi ‘Fimi media‘ osuđen je i HDZ – zbog ‘zloporaba položaja i ovlasti‘ te ‘udruživanja za počinjenje kaznenih djela‘. Damir Polančec odsjedio je deset mjeseci zbog nelegalne isplate pola milijuna kuna za Borovo. Uhićen je i u aferi ‘Spice‘, ali poslije je oslobođen tih optužbi. Petar Čobanković priznao je krivnju za slučaj ‘Planinska‘ i izvukao se s godinom dana guljenja krumpira u pučkoj kuhinji, a Berislavu Rončeviću dosuđene su četiri godine zatvora zbog afere ‘Kamioni‘, ali na kraju je oslobođen svih optužbi. Bivši ministar iz Valentićeve vlade i kasniji HGK-ov predsjednik Nadan Vidošević izdržava kaznu od osam godina zatvora zbog izvlačenja 35 milijuna kuna iz HGK-a.