Napokon su prošloga tjedna i dvije najjače stranke objavile svoje programe s kojima izlaze na parlamentarne izbore. HDZ je naglasak stavio na postignuća u prethodna dva mandata, iz čega slijedi logični nastavak sedmogodišnje politike i popis obećanja, želja i procjena za sljedeće četiri godine. Tu je jedina veća neizvjesnost u tome hoće li HDZ dobiti većinu koja bi Andreju Plenkoviću omogućila da skupi 76 zastupničkih ruku potrebnih da ga Sabor proglasi prvim hrvatskim premijerom koji će dobiti treći mandat.
HDZ: Porezno rasterećenje rada
Od konkretnih poteza HDZ najavljuje da će naglasak staviti na porezno rasterećenje rada i uvođenje registra stanovništva. Lijepo zvuče obećanja o pojednostavnjenju administrativnih formalnosti, pa bi se tako (digitalizacijom i racionalizacijom usluga državnih i javnih tijela) tvrtkama uštedjelo više od 300 milijuna eura, a gospodarstvo će uživati i u rasterećenju za najmanje dodatnih 135 milijuna neporeznih i parafiskalnih nameta. Problem je u tome što se o tom rasterećenju govorilo i prije sedam-osam godina, ali nikad nije provedeno. U tome je ‘kvaka 22‘ većine najava za sljedeći mandat. Upitno je, naime, zašto takvi i slični potezi nisu povučeni u puna dva prethodna mandata.
U tom kontekstu najavljuje se i donošenje nacionalnoga plana industrijskog razvoja i poduzetništva do 2027. godine. Sudeći prema drugim strateškim dokumentima iz Plenkovićeve radionice, ni od ovoga ne treba očekivati spektakularne rezultate. Dosad se, naime, većina strategija svodila na logiku ‘svakomu pomalo – nikomu dovoljno‘. Uostalom, strateški dokumenti rade se s nekom svrhom. Tako je, primjerice, ‘Strategija 2030.‘, objavljena u jesen 2020., bila puka nabrajalica želja koja je otvorila mogućnost povlačenje novca iz EU-a. Ipak, ima jedna svijetla točka: utvrdit će se financijski i nefinancijski ciljevi i indikatori (KPI) za poduzeća u državnom vlasništvu. Napokon! Međutim, nisu HDZ-ovi stratezi odjednom progledali – to je jedan od uvjeta za ulazak u OECD, a prijam u tu organizaciju, čime bi bilo zaključeno poglavlje integracija u međunarodne institucije, HDZ najavljuje do 2026.
SDP-ova revolucionarnost
SDP optužuje HDZ za korupciju (premda je i vladajuća stranka, naravno, programski protiv korupcije), a nabrajao je i druga HDZ-ova spoticanja i elaborirao kako bi svaki od tih problema trebalo riješiti. Tu već ima znatno više neizvjesnosti.
Odmah na početku navode se temeljne vrijednosti i načela na kojima SDP gradi svoju politiku. To su ‘sloboda, jednakost, pravda i solidarnost za sve građane Hrvatske‘. Riječ je o kombinaciji krilatice koja se prvi put spominje za vrijeme Pariške komune, a podsjeća na težnje iz Francuske građanske revolucije 1789. ‘sloboda, jednakost, bratstvo‘ (koje je SDP zamijenio pravdom) i naziva sindikata iz Gdanjska kojem je na čelu bio Lech Wałęsa. Možda je koincidencija, ali krilatica liberté, égalité, fraternité veže se, dakle, uz vrijeme francuske Treće republike (od Pariške komune 1870. do njemačke okupacije 1940.), iste one koju u Hrvatskoj zaziva poluzabranjeni mandatar SDP-ove koalicije Zoran Milanović. Doduše, pitanje je koliko će Milanović realizirati taj program, koji kao da je sastavljen ekvilibriranjem između Milanovića (kao čekića) i Možemo! (kao nakovnja). Prema tome, ta programska određenja treba uzeti s rezervom.
Sad su svi protiv neoliberalizma
Uostalom, novinari su već upozorili na prvo programsko neslaganje između SDP-a i njihova mandatara. SDP se zauzima za smanjenje broja županija na trećinu postojećeg broja, a Milanović je prošloga tjedna u intervjuu za N1 TV izjavio da nije za ukidanje županija te da se može samo govoriti o spajanju nekih.
Izvjesno je da HDZ namjerava nastaviti dosadašnju politiku koja je iz neoliberalizma skliznula u tvrdi državni kapitalizam. I SDP odbija neoliberalnu paradigmu koja se oslanja na privatizaciju kao rješenje za neefikasnost javnog sektora te umjesto toga nudi ‘program koji uključuje niz reformi u javnom sektoru‘, ali u programu nije do kraja objašnjeno kako će poticati proklamirani gospodarski rast te istodobno štititi radnička prava i ublažavati regionalne razlike u razvoju.