Biznis i politika
StoryEditor

Predizborna ekonomija: Što poduzetnicima u svojim programima nude Most i Možemo!

30. Ožujak 2024.
Samo su dvije važnije stranke dosad predstavile izborne programe. Nije realno očekivati da će novu vladu sastavljati Sandra Benčić ili Nikola Grmoja, ali njihove stranke mogle bi biti kandidatkinje za sudjelovanje u budućoj vladajućoj koaliciji. Zato ove programske odrednice mogu biti važne

Kad se razgrne zavjesa nastala isticanjem Zorana Milanovića kao SDP-ova kandidata za mandatara Vlade RH, pred biračima će ostati odluka komu dati glas. Upravo je predsjednička diverzija usmjerila početak kampanje na ‘za‘ i ‘protiv‘, međutim bar dio glasača razmislit će prije zaokruživanja stranačke, koalicijske ili nezavisne liste o programu koji im se nudi.

Izborne programe predstavili su Možemo! i Most (s Hrvatskim suverenistima). Zato ćemo danas usporediti što nude. Možemo! je druga po snazi stranka ljevice, a Most je u žestokoj borbi s Domovinskim pokretom za drugo mjesto na desnome političkom spektru. Stoga nije realno očekivati da će novu vladu sastavljati Sandra Benčić ili Nikola Grmoja, ali njihove stranke mogle bi biti kandidatkinje za sudjelovanje u budućoj vladajućoj koaliciji. Zato bi njihove programske odrednice mogle biti važne.

PowerPointom protiv predavanja

Teško je uspoređivati prezentaciju programskih okosnica u PowerPointu ogoljelu do natuknica (Možemo!) s Mostovim hermetičnim programom iz kojeg se vidi da ga je pripremala sveučilišna profesorica (urednica je Marija Selak Raspudić). Prezentacija Možemo! svakako je privlačnija i brža za donošenje odluke, kroz opsežni Mostov materijal (stisnut na 60-ak stranica, a zapravo ima stotinjak novinskih kartica teksta) teže se probijati. S druge strane, Most je obuhvatio širi spektar problema, a neke i razradio, čak s previše detalja. Možda bi bilo bolje da su ti detalji u popratnim sektorskim dokumentima, a ne bi bilo loše kad bi Most pripremio i skraćenu verziju (digest).

U čemu su sadržajne sličnosti i razlike – u prvom redu u odnosu prema poduzetništvu – između zelene ljevice i antikorupcijske domoljubne stranke? Možemo! najavljuje uspostavu strateških nacionalnih partnerstava države s javnim i privatnim tvrtkama, što je povratak zaboravljenomu SDP-ovu javno-privatnom partnerstvu. U kontekstu zelene reindustrijalizacije poticat će rast mikrotvrtki, malih i srednjih tvrtki većom dostupnošću HBOR-ova i HPB-ova kapitala u strateškim sektorima, kao i integraciju malih i srednjih poduzeća u nacionalna partnerstva. Most se tom segmentu okreće prije svega poreznim rasterećenjima, ali ona su jednaka za sve.

Glavni su naglasci Mostove porezne reforme smanjenje poreza na dobit, i to ponajprije poduzetnicima koji su povećali plaće zaposlenicima; trajno ukidanje plaćanja poreza na dobit (i dohodak) po predujmu, smanjenje poreza na dohodak za pet posto (premda je taj porez danas različit; najviši je u Zagrebu – zbog nekadašnjeg prireza). Porezne povlastice mladima koji su završili fakultete Most bi produljio na najmanje deset godina od početka rada i planira u sustav poreza na dobit vratiti tzv. olakšicu za reinvestiranje zarade u razvoj i širenje poslovanja.

Razlike u porezu na nekretnine

Možemo! najavljuje četiri stope poreza na dohodak ‘za pravednije porezno opterećenje‘, najniža stopa bit će niža od današnje početne. Dok Most oprezno najavljuje da će otvoriti javnu raspravu o porezu na nekretnine, za Možemo! dvojbe nema: oporezivat će treću privatnu nekretninu (a progresivno svaku sljedeću) i tom će porezu podlijegati i nekorištene stambene nekretnine u vlasništvu pravnih osoba. Predviđa i dodatni porez na dobit u bankarstvu zbog visokih zarada banaka te u trgovini ‘kako bi se omogućilo da snižavanje stope PDV-a uistinu rezultira snižavanjem cijena‘.

Obje stranke imaju slično stajalište prema kockanju: micanje kladionica od škola i zabrana reklamiranja. U poljoprivredi i jedni i drugi u prvi plan stavljaju OPG-ove i (ne)iskorištenost državnog zemljišta, koje treba staviti u funkciju. Možemo! bi tu zemlju davao poljoprivrednicima po simboličnoj cijeni, a Most bi prednost dao onima čiji proizvodi imaju najvišu dodanu vrijednost.

To se sudara s njihovom brigom o obiteljskim gospodarstvima jer većina velikih kombinata ima zaokruženu djelatnost, od poljoprivrede do prerađivačke industrije s većom dodanom vrijednošću. Pitanje je i koliko su istodobno izvediva dva paralelna Mostova cilja: o povećanju udjela potpora za mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva na 60 posto ukupno dostupnih sredstava do 2028. i u istom roku 30-postotno povećanje produktivnosti poljoprivrede.

A gdje je izvoz?

Posebnu pozornost i Most i Možemo! posvetili su stanovanju uz oslobođenje kupnje prvoga stana od poreza na promet nekretnina, unaprjeđenje dugoročnog najma i povećanje javnoga stambenog fonda, a Most bi APN pretvorio u hrvatski stambeni fond. I dio turizma povezan je s nekretninskim biznisom.

Možemo! najavljuje mjere za sprečavanje špekulativne, nekvalitetne i turizmu namijenjene stambene gradnje, a Most bi za prenamjenu stanova u apartmane za kratkoročni najam propisao obveznu privolu svih vlasnika stanova u stambenoj zgradi. U jednom su segmentu mostovci ipak nadmašili možemovce, koji izvoz nisu spomenuli ni jednom riječju. U Mostovu programu ‘Sačuvajmo Hrvatsku‘ izvoz se pak spominje – dvaput, i to samo načelno. 

19. travanj 2024 19:34