Biznis i politika
StoryEditor

PREDIZBORNI PRORAČUN: HDZ je već praktički dobio izbore obećanjem o rastu plaća državnom i javnom sektoru od 33 posto

18. Studeni 2023.
Predizborna obećanja

Prošloga je tjedna predstavljen glavni, premda neslužbeni HDZ-ov predizborni program – Prijedlog državnog proračuna za 2024. godinu. Andrej Plenković ide na izbore s moćnim zaleđem od 32,6 milijardi eura, koliko se planira potrošiti u sljedećoj, superizbornoj godini, što je porast od 11,2 posto. Pritom je najindikativniji podatak o 5,2 milijarde eura, koliko je predviđeno za plaće u državnom i javnom sektoru. To je povećanje od 1,3 milijarde, odnosno čak 32,2 posto! Bit će to najljepši božićni dar za vojsku od oko 240.000 zaposlenika, odnosno za dva-tri puta više glasača iz kućanstava kojima će dogodine plaće rasti u prosjeku gotovo za trećinu.

Reperkusije dizanja plaća za privatne tvrtke

Plaće su i u vremenu dvoznamenkaste inflacije brže rasle pod državnom kapom, pa će ova najava imati još ozbiljnije reperkusije za poduzetnike. Inače, na osnovi prosječne bruto plaće za kolovoz (1614 eura), porast od 32,2 posto dodatni je mjesečni trošak od 526 eura, a godišnji 6312 eura po zaposleniku. A to je više od bruto dobiti po zaposlenom za čak 216 od 1000 najvećih tvrtki, uz još 83 koje su iskazale gubitak. I oni koji će moći to podnijeti svakako će minus nastojati nadoknaditi negdje drugdje, najvjerojatnije na razvojnoj strani, u investicijama, pa bi se moglo dogoditi da Plenkovićev predizborni dar bude okidač za dugoročnije negativne reperkusije hrvatskom gospodarstvu.

Tu je, naravno, i poguranac EU-a od 2,7 milijardi eura, koji Vlada nije ni apostrofirala u svom predstavljanju proračuna, ali je svaki cent ugradila u prihode za 2024. godinu.

Proračun za 2024. otkrio je još jedan predizborni adut, koji će razveseliti sve potencijalne kupce i prodavatelje stanova, ali i cijeli građevinski i nekretninski sektor. Naime, subvencije za APN-ove kredite, koje prema sadašnjim propisima traju do ove godine, bit će nastavljene. U proračunu je za tu namjenu predviđeno 46,5 milijuna eura, uz objašnjenje da su već u izradi zakonske izmjene koje će to omogućiti. Baš kad su postojale naznake da se nekretninski balon prestao napuhavati, nova runda subvencija opet će biti iskorištena kao nova pumpa za cijene kvadrata.

Najviše izgubio resor gospodarstva

Inače, od predizbornih najava, sad je jasno da će gradnja brzih cesta ostati na obećanjima, jer je za to osigurano 68,6 milijuna eura, samo 3,4 posto više nego ove godine, a pravi se bum može očekivati u 2025., kad će se potrošiti gotovo dvostruko – 131 milijun eura. Nejasno je i što će biti s naplatnim kućicama na autocestama. Naime, HAC je najavio da potkraj 2024. prelazi na elektroničku naplatu cestarine, ali do 2026. ne planira smanjiti rashode za zaposlene.

Kod svakog proračuna ministri kao da se natječu u tome tko će dobiti više. U tom kontekstu najbolje je lobiralo Ministarstvo turizma i sporta, koje je za svoje funkcioniranje dobilo 85 posto više novca nego ove godine, a najveći pad zabilježilo je Ministarstvo gospodarstva, koje je izgubilo 25 posto od ovogodišnje apanaže. Međutim, promjene u financiranju ministarstava nisu uvijek identične stanju u cijelom sektoru. Tako je Ministarstvo zdravstva dobilo 15 posto više novca, ali je cijeli sektor dobio 42 posto više. Razlika je u 22 bolničke ustanove koje država od početka sljedeće godine uzima pod svoje od županija i Grada Zagreba, a koje ukupno stoje oko milijardu eura na godinu.

Netočni indeksi

Inače, proračunski dokumenti još će se peglati do usvajanja u Saboru. Tako će, vjerojatno, biti ispravljeni netočni podaci u tablici u kojoj su prikazani rashodi prema funkcijskoj klasifikaciji. Primjerice, za zaštitu okoliša u 2024. predviđeno je 173 milijuna eura, što je gotovo upola manje od ovogodišnjih 339 milijuna, a u dokumentu se navodi indeks 131, odnosno porast od 31 posto. Svi indeksi u toj koloni su netočni.

U nastavku izdvajamo konkretne iznose koji bi mogli biti zanimljivi poslovnoj zajednici. 

Tko će se okoristiti proračunskim novcem

84,9 milijuna eura
predviđeno je za krpanje državnih cesta (+1,8%), pa ćemo i dogodine ostati na 27-postotnom udjelu cesta s lošim i vrlo lošim stanjem kolnika

150,85 milijuna eura
za otklanjanje posljedica potresa u Zagrebu (ukupno 521,5 milijuna eura od 2023. do 2027.)

66,5 milijuna eura
iznos je kojim počinje malo ozbiljnije provođenje projekta energetske učinkovitosti u zgradarstvu, za što je u 2025. i 2026. predviđeno još 275,2 milijuna eura

46,48 milijuna eura
predviđeno je za subvencije i državna jamstva za stambene kredite (+2,5%)

87,32 milijuna eura
za izmjere i upravljanje geodetskim evidencijama, što bi trebalo rezultirati, među ostalim, integracijom katastra i zemljišnih knjiga

10,58 milijuna eura
predviđeno je za poticanje 4I: Investicije – Industrija – Izvoz – Inovacije (-51,4%)

4,2 milijuna eura
osigurano je za poticanje ulaganja (+74,6%). Tu mjeru do kraja 2022. iskoristila su 764 poduzetnika

2,7 milijuna eura
za poticanje istraživanja, razvoja i inovacija (-84,8%, ali se otvaraju novi programi u sklopu NPOO-a, gdje je do 2030. na raspolaganju oko 39 milijuna eura)

132,7 milijuna eura
trebali bi uštedjeti poduzetnici u 2024. smanjivanjem troškova neporeznih i parafiskalnih davanja, a još toliko smanjivanjem administrativnih troškova i pojednostavnjenjem administracije

60,9 milijuna eura
završna je tranša operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., a završna plaćanja moraju biti izvršena do polovice 2024. godine.

682,09 milijuna eura
za razvoj energetskog sustava i gospodarenja ugljikovodicima (-39,7%)

300 milijuna eura
za osiguravanje dostatne količine plina u podzemnom skladištu Okoli (11 puta više od plana za 2023.)

225,6 milijuna eura
za podmirenje naknada za energente (-71,7% jer se odnosi samo na razdoblje do 31. ožujka 2024.)

153,5 milijuna eura
za gradnju plinovoda Zlobin – Bosiljevo i povećanje kapaciteta LNG terminala, koji treba biti gotov 2026. za 728 milijuna eura

10,35 milijuna eura
za jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva (+96,8%)

7,8 milijuna eura
za poticanje konkurentnosti poduzetništva i obrta (+124%)

6,09 milijuna eura

za zaštitu prirode (-73,5%)

676,20 milijuna eura

za upravljanje gospodarstvom i održivi razvoj (+112,1%) – od zaštite okoliša do prilagodbe klimatskim promjenama

56,13 milijuna eura
za Hrvatsku akademsku i istraživačku mreža Carnet (-62,9%)

14,17 milijuna eura
za Agenciju za odgoj i obrazovanje za razvoj odgojno-obrazovnog sustava (+140,1%)

45,62 milijuna eura
Hrvatskoj zakladi za znanost za ulaganje u znanstvenoistraživačku djelatnost (+48,4%)

36,59 milijuna eura
za gradnju i opremanje centara za starije osobe iz NPOO-a, i još 77,5 milijuna 2025. i 2026.

13,72 milijuna eura
za sufinanciranje gradnje, odnosno obnove stadiona Maksimir i Poljud, i još toliko u 2025. i 2026.

19. lipanj 2024 02:14