Biznis i politika
StoryEditor

Rast ukupnih primanja u Hrvatsko duplo brži nego u EU. HUP poziva da se plaće vežu uz rast produktivnosti

24. Svibanj 2024.
Rast plaća 
  • Hrvatska bilježi treći najveći rast ukupnih primanja po zaposlenom od 44,2 posto, a drugo mjesto prema realnom rastu od 19,5 posto
  • U 2024. očekujemo rast prosječnih bruto plaća od oko 10 posto, odnosno drugu uzastopnu godinu rasta realnih plaća iznad 6 posto
  • Rekordno povećanje mase plaća i neto plaća zaposlenika opće države nije vezano uz reformu javne uprave, rast produktivnosti javnog sektora i državne administracije ili za ciljano nagrađivanje najkvalitetnijih zaposlenika
  • Prostora za rast produktivnosti ima i to naročito u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji te komunalnim poduzećima gdje najviše zaostajemo u odnosu na referentne vrijednosti

Prosječna nominalna bruto plaća za ožujak (isplaćena u travnju) skočila je 7,7 posto na mjesečnoj te čak 17,9 posto na godišnjoj razini (+13,3 posto realno) i u ožujku je iznosila 1.834 eura. Pritom je tijekom prvog kvartala 2024. godine realni rast bruto plaće zadržan na izrazito visokih 10,0 posto, nakon 10,3 posto u posljednjem kvartalu 2023. godine te 8,2 posto u trećem kvartalu. Prosječna neto plaća rasla je nešto sporije, odnosno 6,7 posto mjesečno, što je posljedica većeg poreznog opterećenja jer su u porezne škare ušle plaće jednog dijela zaposlenika, koji prije povećanja plaća nisu plaćali porez na dohodak, stoji u najnovijem HUP-ovom Fokusu tjedna. 

Također, dio zaposlenih je zakoračio u viši porezni razred, a ove godine povećala se i maksimalna mjesečna osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na visokim plaćama. Snažan realni rast plaća posljedica je izrazito velikodušnog povećanja plaća u javnom sektoru u izbornoj godini, rekordnog povećanja ‘minimalca‘ za 20 posto (nasuprot svega 5,1 posto u EU, znatno iznad očekivane stope rasta kolektivno-ugovorenih plaća u euro području u 2024. od oko 4,5 posto), nedostatka radnika na tržištu, naročito u radnom snagom deficitarnim uslužnim sektorima kao i kontinuiranog usporavanja stope inflacije.

- U Fokusu tjedna krajem veljače analizirali smo zaključno kretanje plaća u 2023. godini, u kojoj je ostvaren rast bruto plaća od 14,7 posto (+6,4 posto realno), dok su neto plaće porasle 13,0 posto (+4,7 posto realno). Nedavno objavljeni podaci o kretanju ukupnih bruto primanja zaposlenih u članicama EU daju sličnu sliku u odnosu na užu definiciju plaća, a u međunarodnoj usporedbi stavljaju Hrvatsku ispred velike većine članica EU - objavili su iz HUP-a.

Rast ukupnih primanja u Hrvatskoj od 14,3 posto zabilježen u 2023. godini premašio je prosjek članica EU od sedam posto, a i realno povećanje primanja (+5,9 posto) je deset puta snažnije u odnosu na prosjek EU (svega +0,6 posto). U odnosu na pred-pandemijsku 2019., Hrvatska bilježi treći najveći rast ukupnih primanja po zaposlenom od 44,2 posto, a drugo mjesto prema realnom rastu od 19,5 posto, ponovo iznad prosjeka EU od 17 posto nominalno, odnosno realni pad tamošnjih primanja od -3,7 posto. Druga strana medalje je da je tijekom iste četiri godine jedinični trošak rada u Hrvatskoj premašio prosjek EU (22,1 posto prema 14,9 posto), no istodobno je rastao sporije u odnosu na prosjek CEE regije (31,6 posto). Kada jedinični trošak rada raste brže u odnosu na trgovinske partnere pogoni se inflacija i gubi cjenovna konkurentnost u međunarodnoj razmjeni, i obrnuto.

U odnosu na pred-pandemijsku 2019., Hrvatska bilježi treći najveći rast ukupnih primanja po zaposlenom od 44,2 posto, a drugo mjesto prema realnom rastu od 19,5 posto, ponovo iznad prosjeka EU od 17 posto nominalno, odnosno realni pad tamošnjih primanja od -3,7 posto.

Masa plaća na razini opće države raste na 13 posto BDP-a s 11,5 posto u 2023.

Neoporezive isplate efektivno smanjuju porez na ukupno isplaćene naknade zaposlenima, ali samo bi porezno rasterećenje srednjih te viših plaća u sklopu cjelovite porezne reforme olakšalo snažan rast ugovorenih bruto plaća. Hrvatska bilježi i treći po veličini nesrazmjer snažnijeg rasta minimalne plaće u odnosu na nominalni rast BDP-a (na razini EU), što je neodrživo, a i još jedan je argument u prilog nužnosti šireg poreznog rasterećenja rada. Unatoč tome, bilježimo rast poreznog klina jači od prosjeka EU naročito na razini bruto plaća iznad 167 posto prosječne, koji je u Hrvatskoj rastao i drugu godinu za redom ili kumulativno jedan postotni bod, dok je na razini EU nepromijenjen.

S obzirom na spomenuti snažan rast plaća u ovoj godini uz rast zaposlenosti od dva posto, suficit lokalne države mogao bi opet premašiti plan te doseći 1 posto BDP-a, što otvara prostor za rasterećenje srednjih i visokih plaća uz agilniji porezni tretman turističkog najma. U prilog poreznom rasterećenju idu i nedavne projekcije EK u kojima je u odnosu na prošlogodišnje prognoze poboljšana prognoza utjecaja troška starenja na državne financije za 0,4 posto BDP-a. Trošak starenja obuhvaća utjecaj demografskih trendova na izdatke za mirovine, zdravstveni sustav, njegu i obrazovanje.

EK je također malo smanjila prognoze kamatnih rashoda u servis javnog duga, što daje prostor za predah. U 2024. očekujemo rast prosječnih bruto plaća od oko 10 posto, odnosno drugu uzastopnu godinu rasta realnih plaća iznad 6 posto, čime Hrvatska prednjači u CEE regiji te posebno u EU. Uz neoporeziva primanja te primitke u naravi, očekujemo porast ukupnih primanja zaposlenih od oko 15 posto slično kao lani. Glavni razlozi tome su neviđeno nominalno povećanje plaća u javnom sektoru od oko 17 posto u izbornoj godini te gotovo rekordno povećanje minimalne plaće (+20 posto prema svega 5 posto u EU), koje je znatno iznad očekivane stope rasta kolektivno-ugovorenih plaća u euro području u 2024. godini od oko 4,5 posto.

Zbog toga će masa plaća na razini opće države skočiti na 13 posto BDP-a s 11,5 posto BDP-a u 2023. godini. Napetost na tržištu rada se nastavlja što najbolje vidimo kroz podatke da 45 posto menadžera u industriji, 28 posto u uslugama te čak 63 posto njih u graditeljstvu (nasuprot 20 posto, 28 posto te 26 posto u istim sektorima na razini EU) manjak radne snage ističe kao jedno od glavnih ograničenja u poslovanju. I u 2024. Hrvatska će se stoga suočiti s bržim rastom jediničnog troška rada nego u našim ključnim vanjskotrgovinskim partnerima.

Potrebno smanjenje poreznog klina

- Rekordno povećanje mase plaća i neto plaća zaposlenika opće države nije vezano uz reformu javne uprave, rast produktivnosti javnog sektora i državne administracije ili za ciljano nagrađivanje najkvalitetnijih zaposlenika. Bez reformi državne administracije, snažniji rast plaća u javnom sektoru u odnosu na privatni sektor (ispod 10 posto) zasigurno neće imati pozitivan efekt na smirivanje inflacije. Iako su i članice HUP-a tijekom 2023. godine primanja zaposlenih dizale za prosječnih 15-20 posto, također znatno iznad stope inflacije, velika je razlika kad to radi privatni sektor jer donosi odluku na temelju produktivnosti i rezultata i kad isto bez izraženih kriterija radi država - kažu iz HUP-a. 

Naime, svojim je potezom država koja troši oko 50 posto BDP-a direktno utjecala na trošak rada u ostatku ekonomije. Zauzdavanje mase plaća i nagrađivanje zaposlenika po rezultatima u narednim godinama, ukidanje slabo-ciljanih politika kontrole cijena u maloprodaji, kao i energetskih i stambenih subvencija je nužno kako bi Hrvatska poboljšala ne samo efikasnost ekonomije već stvorila zalihu u proračunu za buduće šokove. Snažan rast plaća u javnom sektoru, dodaju iz HUP-a, stavit će privatni sektor pred velike izazove jer država sada vrši pritisak na tvrtke da dižu primanja zaposlenih znatno iznad rasta produktivnosti, snažan rast plaća vrši i pritisak na indeksacije mirovina pa se od 1.7. 2024. očekuje rast mirovina od osam posto.

- Uz ubrzanu konvergenciju cijena usluga, koje su i dalje za oko 30 posto niže od prosjeka EU, rast plaća zadržava inflaciju u Hrvatskoj iznad prosjeka euro područja u srednjem roku, što podiže rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena. Naime, u srednjem roku, bruto plaće ne bi smjele rasti nominalno za više pet posto, pojednostavljeno rečeno iznad zbroja ciljane inflacije (oko 2 posto) te rasta produktivnosti po radnom satu (dva do tri posto) ako želimo ostati u okvirima koji ne doprinose jačanju inflacije te narušavaju konkurentnost ekonomije - piše HUP.

Glavni preduvjet za održiv rast plaća i njihovo približavanje prosjecima EU je veći rast produktivnosti, kaže HUP. Za uspinjanje u bruto dodanoj vrijednosti te produktivnosti nužan je koordinirani splet strukturnih politika kroz smanjenje poreznog klina visokokvalificiranih zaposlenih, aktivne politike tržišta rada, investicije u energetske kapacitete, značajno smanjenje administrativnih troškova te regulacije poslovanja, ubrzanje pravosudnih mehanizama, jačanje platformi prikupljanja rizičnog kapitala i stalnu reformu obrazovanja prema potrebama tržišta rada.

Na tvrtkama je imperativ integracije u globalne lance vrijednosti u cilju širenja potencijalnih inozemnih tržišta, kao i transfera znanja i tehnologije, stoji u Fokusu tjedna. Ukupni doprinosi i porezi za isplatu plaće od oko 4,700 eura bruto ili 2,600 eura neto u Hrvatskoj su do 200 eura viši nego u strukturno sličnim zemljama CEE regije.

- Prostora za rast produktivnosti ima i to naročito u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji te komunalnim poduzećima gdje najviše zaostajemo u odnosu na referentne vrijednosti. Pritom je najveći pomak ostvaren u ICT sektoru gdje je bruto dodana vrijednost po zaposlenom u samo dvije godine skočila na 58 posto prosjeka njemačke ICT industrije sa svega 34 posto zabilježenih u 2019. godini - zaključuju iz HUP-a. 

21. lipanj 2024 15:16