Biznis i politika
StoryEditor

Pregrijana ekonomija: Vlada vatru gasi benzinom

07. Prosinac 2023.
Pregrijani motor, auto, pregrijana ekonomija, dim, para, automobili, vozilofoto Shutterstock
Hrvatska je ekonomija u ovom trenutku udžbenički primjer pregrijane ekonomije, koliko god to zvučalo nevjerojatno. Svi indikatori su tu, a to znači da Vlada vodi procikličku fiskalnu politiku, potičući rast u situaciji kad bi ga trebala nježno sputavati

Nakon šestogodišnjega recesijskog mrcvarenja tijekom prošle financijske krize, još s nevjericom pišemo u povijesne knjige s kakvom lakoćom Hrvatska brodi zadnje četiri godine. Da, darovali su nam najviše EU novca, ušli smo u eurozonu i Schengen, banke su nakrcane viškovima likvidnosti (više od 15 milijardi eura), ali njima financiraju sebe, ne gospodarstvo.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom se ovogodišnjem tromjesečju kočoperi višak od 636 milijuna eura. U trećem tromjesečju ove godine BDP je realno porastao 2,8 posto, najviše u EU-u, i to je već 11. tromjesečje zaredom u kojemu rastemo (trenutačni je BDP realno 13 posto veći nego u trećem kvartalu pretpandemijske 2019.!). Tržište je rada, unatoč padu inozemne potražnje, i dalje gladno radnika. Cijene na tržištu nekretnina usijano stoje uz bok najprestižnjim europskim lokacijama. Istodobno inflacija gađa europski vrh. Znakovi su pregrijavanja prilično jasni, piše sve to lijepo u knjigama, no možda ih ne prepoznajemo jer nam se pregrijavanje nikada u samostalnoj državi nije dogodilo.

Deva u pustinji

A ako se doista grijemo, onda je fiskalna politika potpuno pogrešna. Procikličnost politika diže temperaturu do usijanja (doduše, tako veli teorija, ali posljednje godine pokazuju da otkako je država gurnula prste duboko u tržište ništa se više ne ponaša by the book i možda ćemo morati smisliti nove teorije). Jesmo li, dakle, pregrijana ekonomija? Marinko Škare s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma kaže da jesmo.

– Tržište je rada poput efekta deve u pustinji, očajnički traži kvalificirane radnike. Turizam, tehnologija, zdravstvo i građevinarstvo u pohodu su na zapošljavanje. Ali nemamo dovoljno ljudi s pravim vještinama. Tvrtke se nadmeću za talente povećavajući plaće. To je odlično za radnike, ali istodobno nagriza stabilnost na tržištu rada. Zamislite tržište nekretnina kao parni lonac. U nekim županijama i gradovima cijene kuća lete u nebo i svi žele komad kolača. To je kratkoročna euforija za vlasnike kuća i investitore. Ali to bi se moglo pretvoriti u veći problem, čineći nekretnine nepristupačnima, a možda čak i urušiti tržište nekretnina u dugom roku. Naše gospodarstvo uživa niže kamatne stope u usporedbi s našim europskim susjedima. To je kao da imate rasprodaju u svojoj omiljenoj trgovini, svi žele posuditi i potrošiti. No ovaj šoping već pregrijava naše gospodarstvo. Dodajmo tome jednu od najviših stopa inflacije u EU-u, i naši se novčanici osjećaju odmah lakšima. Treba nam strategija uravnoteženja kamatnih stopa i inflacije kako se ne bismo probudili s teškim mamurlukom. Čini se da država lovi val gospodarskog rasta trošeći više i smanjujući poreze. To je kao gašenje vatre benzinom. Nekada je barem Ministarstvo financija imalo Excelove tablice održivosti javnoga duga iz osnova makroekonomije, danas nemamo ni to – poručuje Škare.

image

Marinko Škare
foto Ratko Mavar 30.08.2016

foto

Ispravna monetarna politika

Vladimir Arčabić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta dodaje kako je jasno da se hrvatsko gospodarstvo nalazi u ekspanziji. Rast BDP-a je pozitivan i među višima u EU-u, tržište rada napeto, s povijesno niskom nezaposlenošću, a inflacija je i dalje viša od ciljane.

– Karakter ekonomske politike trebao bi biti kontracikličan na način da se u ekspanziji provodi restriktivna, a u recesiji ekspanzivna ekonomska politika. Tako ekonomska politika ide kontra struje, odnosno kontra poslovnog ciklusa i pegla ciklus, koji tada ima manje izražene amplitude. Drugim riječima, recesije su pliće, a ekspanzije ne vode do pregrijavanja. U situaciji ekspanzije to bi značilo monetarno stezanje koje se provodi podizanjem referentnih kamatnih stopa i poskupljenjem zaduživanja. Ako postoji bojazan od stvaranja kreditnih balona i narušavanja financijske stabilnosti, središnja banka može mjerama makroprudencijalne politike podići zaštitni sloj kapitala i dodano usporiti kreditnu aktivnost. Također, moguća je i fiskalna konsolidacija i smanjenje državne potrošnje te eventualno podizanje poreza ako je nužno – tumači Arčabić, pojašnjavajući kako se u Hrvatskoj trenutačno provode kontracikličke mjere monetarne politike. ECB-ove referentne kamatne stope su iznad četiri posto, što jasno upućuje na smjer ECB-ove monetarne politike.

image

VLADIMIR ARČABIĆ

foto Dražen Lapić

Porastom referentnih kamatnjaka ECB želi usporiti inflaciju, sveprisutnu u eurozoni i Europskoj uniji. Dakle, monetarna politika prati školski primjer kontracikličke ekonomske politike. – HNB smatra da je gospodarstvo u zreloj fazi financijskoga ciklusa povišene ranjivosti, kojoj ponajviše pridonose kretanja na tržištu stambenih nekretnina i snažno bankovno kreditiranje privatnoga sektora, ali uz prve naznake mogućeg usporavanja. No, kreditni se ciklus može usporiti protucikličkim zaštitnim slojem kapitala, odnosno iznosom kapitala koji su poslovne banke dužne izdvojiti, a koji se oslobađa u silaznoj fazi financijskog ciklusa. Trenutačno je u primjeni stopa od 0,5 posto, potkraj ove godine povisit će se na jedan posto, a s 30. lipnja 2024. stopa ide na 1,5 posto. Monetarna se politika i u financijskoj stabilnosti ponaša kontraciklički – precizira Arčabić, dodajući da to nije slučaj s fiskalnom politikom.

Cijeli tekst možete pročitati u tiskanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.

21. veljača 2024 21:08