Biznis i politika
StoryEditor

Kriza s brodovima u Crvenom moru može snažno eskalirati. Je li to novi okidač za inflaciju i kaos u opskrbi?

19. Prosinac 2023.

Više od tisuću milja od Gaze odvija se pomorska kriza koja bi mogla pretvoriti rat između Izraela i Hamasa u globalnu aferu s implikacijama na svjetsko gospodarstvo. Od 15. prosinca četiri od pet najvećih svjetskih kompanija za prijevoz kontejnera, CMA CGM, Hapag-Lloyd, Maersk i MSC, zaustavile su ili barem privremeno obustavile svoje usluge u Crvenom moru, ruti kojom mora prolaziti promet iz Sueskog kanala, jer Huti, jemenski pobunjenici naoružani sofisticiranim oružjem eskaliraju svoje napade na globalne pomorske tokove, objavio je Economist.

Dok se jedna od glavnih svjetskih trgovačkih arterija iznenada zatvara, Amerika i njezini saveznici pojačavaju pomorsku aktivnost na Bliskom istoku, a možda čak i napadnu Hutije kako bi ponovno uspostavili slobodan prolaz.

Bab al-Mandab je uski tjesnac između Afrike i Arapskog poluotoka kroz koji se procjenjuje da normalno teče 12 posto globalne trgovine po obujmu i možda 30 posto globalnog kontejnerskog prometa. Postala je to zabranjena zona jer Huti napadaju brodove, navodno kao potporu Palestincima u Gazi. Štrajkovi traju tjednima, ali su sada naglo eskalirali.

Dana 15. prosinca Huti su zaprijetili da će napasti jedan brod, napali su drugi dronom i ispalili dvije balističke rakete na MV Palatium III, od kojih je jedna pogodila plovilo. Napad na Palatium III bila je prva upotreba protubrodskog balističkog projektila. Svi brodovi su bili pod zastavom Liberije. U međuvremenu su američki i britanski brodovi zajedno uništili dodatnih 15 dronova prema objavljenim informacijama u svjetskim medijima. 

Suočena s velikim rizikom od onesposobljavanja brodova i pogibije njihovih posada, globalna pomorska industrija prelazi u hitni način rada. Maersk i Hapag-Lloyd su prije nekoliko dana privremeno pauzirali svoje usluge. Dana 16. prosinca slijedio je CMA CGM, kao i MSC, vlasnik Palatiuma III, koji je rekao da njegovi brodovi neće koristiti Sueski kanal ni u jednom smjeru ‘sve dok prolaz kroz Crveno more ne bude siguran‘, te da će neka plovila biti preusmjerena preko Rta dobre nade. Ove četiri tvrtke zajedno čine 53 posto globalne kontejnerske trgovine. Manji operateri kontejnera, kao i tvrtke za prijevoz rasutog tereta i naftne tankere, sada bi mogle slijediti njihov primjer.

- Trenutno imamo jedan brod koji plovi prema Mediteranu. Sada je u Crvenom moru i plovi prema Suezu. Nije stao. Osiguranje je odmah naplatilo dodatnu premiju za ‘war risk‘ i to moramo platiti u znatnom iznosu. S druge strane, jako puno brodara je odlučilo izbjeći zaljev i ploviti preko roga Afrike. Osim što je ta ruta duža, ona stvara troškove koje će naposljetku platiti roba - rekao je Marin Škufca, predsjednik Uprave Liburnia pomorske agencije. 

image

Marin Škufca, predsjednik Uprave Liburnia pomorske agencije 

foto Dražen Lapić

Jedno je ekonomija, a drugo rat

Kriza ima dvije velike implikacije: jednu za svjetsko gospodarstvo, a drugu u vezi s rizicima vojne eskalacije na Bliskom istoku dok zapadne zemlje pokušavaju ponovno uspostaviti red. Počnimo s ekonomijom. Prihodi od Sueskog kanala glavni su izvor prihoda za Egipat, koji je već usred financijske krize. (Izrael će biti manje pogođen jer će samo oko pet posto njegove trgovine prolaziti kroz Eilat, njegovu luku na Crvenom moru.) Za svjetsko bi gospodarstvo produženo zatvaranje Sueske rute povećalo troškove trgovine jer se brodski promet preusmjerava oko Afrike, uzimajući više vremena, a premije osiguranja rastu. Naravno, to nije sve. 

- Neki brodari su već jučer uveli PSS (dodatak na standardne cijene) u iznosu od 1000 do 2000 dolara po velikom 40-stopnom kontejneru, ali prognoze analitičara iz sektora logistike su da bi spot cijene brzo mogle ponovno biti preko pet tisuća dolara (sada su oko 1000-1500). Čak i ako se prolaz odblokira, moguće je da će brodari zadržati visoke cijene zbog znatnog povećanja rizika od ponovnih napada na brodove - rekao je Petar Šimić, izvršni direktor Primacošpeda i predsjednik HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika. 

image

Petar Šimić, izvršni direktor Primacošpeda 

foto

Kratkoročne smetnje u opskrbnom lancu također bi mogle biti rezultat opsežnog preusmjeravanja trgovine: 2021. Ever Given, tajvanski brod, nasukao se i blokirao kanal na šest dana, intenzivirajući globalnu krizu u opskrbnom lancu. Ako se smatra da sigurnosna kriza na Crvenom moru prijeti plovidbi u obližnjem Arapskom moru, kroz koje prolazi možda jedna trećina globalne pomorske opskrbe naftom, ekonomski troškovi bili bi dramatično veći.

- Procjene su da ova kriza može eskalirati u 100 puta veću od one koju svi pamtimo kad je u Sueskom kanalu nekoliko dana zapeo mega kontejnerski brod Ever Given. Očekujem i veliko povećanje cijena naftnih derivata budući da se većina nafte u Europu sada dovozu tankerima, budući da je ruska nafta koja je dolazila naftovodima sankcionirana. Zbog toga očekujem povećanje i u cestovnom transportu, ali to će biti puno manje dramatično.

Imamo veliki broj kontejnera na brodovima koji su na putu iz Azije prema Jadranu, kao i iz Jadrana prema Aziji. To će direktno utjecati na nas i naše klijente, roba će kasniti, a brodari će aktivirati krizne dodatne naknade i povećati vozarine. To znači da kalkulacije koje su naši klijenti radili, nažalost, padaju u vodu - dodaje Šimić. 

Svi ovi rizici koje smo naveli su razlog zašto će SAD i njegovi saveznici biti skloni djelovati, ali prijetnja Huta je zastrašujuća i složena. Moto militantne skupine uključuje pobudu ‘Smrt Izraelu. Prokletstvo nad Židovima‘, i tvrdi da cilja ‘sve brodove koji idu prema izraelskim lukama‘ dok hrana i lijekovi ne budu isporučeni u Gazu. To baš ne drži vodu, s obzirom da većina napadnutih brodova nije upućena ka Izraelu niti su u izraelskom vlasništvu. Pogođene su zemlje iz cijelog svijeta: jedno od plovila koje su napali Huti plovilo je pod zastavom Hong Konga.

Očitu nekoherentnost iskazanih ciljeva Huta ne treba brkati s neučinkovitošću. Iran je godinama obučavao i naoružavao skupinu u njezinoj uspješnoj pobuni unutar Jemena, te u ratu protiv Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), regionalnih suparnika Islamske Republike. Sofisticiranost nekih oružja je visoka.

- Hutiji u ovom trenutku imaju ogroman arsenal protubrodskih projektila - kaže Fabian Hinz iz Međunarodnog instituta za strateške studije (Iiss), think-tanka u Londonu, uključujući one s dometima do 800 km.

Diplomacija ključna 

Zapadnim dužnosnicima nije jasno upravlja li Iran pojedinačnim napadima. Izraelska obavještajna služba još nije uvjerena da je najnovije udare odobrio Korpus 6000, jedinica iranskih ekspedicijskih snaga Quds koja radi s Hutima u zajedničkom zapovjednom centru. Međutim, smatra se da skupina prima obavještajne podatke o brodovima od iranskih nadzornih brodova u Crvenom moru. A široka kampanja protiv brodarstva uklapa se u iransku strategiju kalibriranog pritiska, izbjegavajući sveobuhvatni napad na Izrael dok se oslanja na svoje regionalne opunomoćenike da ga nasilno napadaju sa svih strana. Ipak, Iran nema potpunu kontrolu nad napadima Huta, a napadi se povlače u sve više zemalja.

Diplomacija bi mogla pomoći u deeskalaciji krize. Godine 2015. Saudijska Arabija i UAE intervenirali su u građanski rat u Jemenu u korist međunarodno priznate vlade. U ožujku 2022. Saudijci su pristali na prekid vatre, ostavljajući Hutima kontrolu nad glavnim gradom Sanom i strateškom zapadnom obalom. Možda će uskoro objaviti mapu puta kako bi primirje postalo trajno i okončao rat. Obveze za prekid pomorskih napada mogle bi postati dio bilo kakvih razgovora, piše Economist. 

Unatoč tome, vjerojatan je veći vojni odgovor na prijetnju Huta. Multinacionalna operativna grupa predvođena američkom mornaricom već djeluje uz jemensku obalu kako bi pokušala odvratiti Hute od nasilnog ukrcaja na brodove (napad je prekinut u studenom) i ispaljivanja projektila. To uključuje i Egipat i Saudijsku Arabiju. Posljednjih tjedana američki, britanski i francuski ratni brodovi presreli su hutijske bespilotne letjelice i projektile, a Amerika je zatražila i od Australije da pošalje ratni brod.

Izravan udar na Hutije 

No ova se obrambena armada borila držati krizu pod kontrolom. Huti su pokazali da nekoliko dronova i projektila uvijek može proći. Jedan potencijalni sljedeći korak uključuje oružanu pratnju za trgovačke brodove, koju je Amerika koristila 1980-ih tijekom takozvanog tankerskog rata između Irana i Iraka, ali oni zahtijevaju vrlo velik broj ratnih brodova, prema pomorskim izvorima uključenim u raspravu.

Glavna alternativa je izravan udar na Hute i njihov arsenal. Amerika i Izrael razvili su planove za napad na skladišta i lansere Hutija. Amerika će jedva čekati proširiti svoje sudjelovanje na Bliskom istoku: Bidenova administracija bila je usredotočena na širenje operativne skupine na Crvenom moru i vršenje diplomatskog i gospodarskog pritiska na Iran.

Izrael ne želi novi sukob: već je suočen s pritiskom Amerike da prekine ovu fazu rata u Gazi i zabrinut je za Hezbolah, libanonsku militantnu skupinu, koja gotovo svakodnevno ispaljuje projektile na Izrael. Ipak, ako Iran i njegovi zastupnici Huta nastave s napadima koji drže jednu od glavnih svjetskih trgovačkih ruta zatvorenom, eskalacija bi mogla biti neizbježna.

19. travanj 2024 10:22