Londonski muzej Tate Modern od 2000. godine nalazi se u bivšoj elektrani izgrađenoj četrdesetih godina prošlog stoljeća, a prenamjena elektrane značajno je pridonijela oživljavanju područja rijeke Temze te okruga Southwark. Dva skladišta stare tvornice sladora u istočnom Lisabonu postala su 2021. prostor za tvrtke koje se bave informacijskom tehnologijom dok je uzdignuta željeznička pruga High Line u New Yorku koja je prolazila industrijskim dijelom Manhattana, postala park dug 2,33 kilometra s milijunima posjetitelja.
Brojni svjetski gradovi odlučili su u svoje stare ruševne tvornice, skladišta i industrijske komplekse udahnuti novi život i prenamijeniti ih u poslovne prostore, stambene zgrade te mjesta za društvene i kulturne sadržaje. Mogućnosti koje nude prenamjene tvorničkih prostora prepoznali su i hrvatski gradovi, pa su neki svoje projekte već završili, jedni ih još provode, a drugi ih tek počinju ili planiraju.
TUP u Gružu
Primjerice, u Gružu neposredno uz Luku Dubrovnik Grad Dubrovnik kupio je prostor nekadašnje Tvornice ugljenografitnih proizvoda TUP kako bi stvorio novi gradski, kulturni i društveni inkubator na devet tisuća četvornih metara. Europska komisija je projekt revitalizacije TUP-a odabrala kao jedan od 20 najboljih projekata u Europi u sklopu inicijative Novi europski Bauhaus. Gradu Dubrovniku pružena je tako stručna tehnička pomoć, a vizija Grada je da prostori TUP-a u Gružu budu novo mjesto društvenog okupljanja te centar stvaranja novih radnih mjesta s pomakom od uslužne na kreativnu djelatnost. U Gradu kažu da TUP već danas služi svrsi definiranoj projektom jer je dom Centru za djecu, mlade i obitelj, Obiteljskom centru, kao i brojnim kreativcima, umjetničkim društvima i udrugama mladih iz različitih područja, ali i privatnim inicijativama poput muzeja.
- Budući da je Grad Dubrovnik, nakon što je Hrvatska prva uvela vize za digitalne nomade, bio prvi koji je prije pet godina započeo projekt digitalnih nomada kao promotora odredišta, u TUP-u je smješten i suradni (coworking) prostor. Namijenjen je radu na daljinu te digitalnim nomadima, a pokazao se vrlo popularnim i zapravo neophodnim za nomade budući da je ovo jedini namjenski coworking prostor za digitalne nomade u Dubrovniku. Prostor je otvoren od ponedjeljka do petka i korištenje je besplatno. U budućnosti se planiraju razna događanja za digitalne nomade u ovom prostoru, poput predavanja, kvizova i društvenih okupljanja. U tijeku je dovršavanje novog offline loungea (prostor za odmor) s kuhinjskim dijelom za digitalne nomade. Plan je da u ovoj godini u TUP preseli gruški ogranak Dubrovačkih knjižnica i depo Znanstvene knjižnice za građu. Građevinski radovi vrijedni 1,5 milijuna eura s PDV-om na novoj gradskoj knjižnici su završeni, a u potpunosti su financirani sredstvima iz gradskog proračuna. U tijeku su obrtnički radovi, nakon kojih slijedi opremanje – istaknuli su u Dubrovniku.
Dodaju da su u planu i solarne elektrane što propagira Novi europski Bauhaus, a budući da je Dubrovnik poželjna kulisa za filmska snimanja svjetskih produkcija, Grad se namjerava prijaviti na natječaje za sredstva iz europskih fondova. Tako bi u TUP-u u budućnosti djelovao mali filmski studio s komercijalnom namjenom. U Gradu vele da bi se u jednoj od bivših tvorničkih dvorana stvorio multifunkcionalni i tehnički dobro opremljen prostor za audio-vizualne djelatnosti, koncerte, festivale i ostala događanja.
Riječki Art kvart Benčić
Riječki bivši industrijski kompleks Rikard Benčić zaživio je u potpunosti kada je krajem 2023. otvorena nova zgrada Gradske knjižnice Rijeka te su uređene javne površine unutar kompleksa. U Art kvartu Benčić kao novom riječkom kvartu kulture danas djeluju Muzej grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU), Dječja kuća i Gradska knjižnica Rijeka. Tu se održavaju i brojna događanja poput Riječkih ljetnih noći, Ljetne priče iz Benčića, Zimske priče iz Benčića ili Festivala Tobogan. Na prostoru od oko 35 tisuća četvornih metara izvedena je zahtjevna obnova četiri zgrade, rekli su u Rijeci, a u prvoj fazi u H-objektu bivše tvornice Rikard Benčić otvoren je 2017. godine MMSU.
- U studenom 2020. u Upravnoj zgradi bivše tvornice, tzv. Palači šećerane, otvoren je novi prostor i stalni postav Muzeja grada Rijeke. U tzv. Ciglenoj zgradi 2021. otvorena je Dječja kuća, a krajem 2023. Gradska knjižnica Rijeka započela je s radom u obnovljenom tzv. T-objektu. Također, uređene su javne površine i izgrađena pripadajuća infrastruktura te je otvoren i uređen tok potoka Brajda koji u bivšem tvorničkom kompleksu nije bio vidljiv. U završnoj fazi je uređenje i obnova starog perila za pranje rublja na ulasku potoka u današnji Art kvart kao prikaz dijela života Riječana prije više od 100 godina. U pripremi je i projekt energetske obnove MMSU-a što uključuje i obnovu pročelja.
Gradsko vijeće Grada Rijeke usvojilo je Strategiju razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za financijsko razdoblje 2021.-2027. godine čiji sastavni dio je projekt obnove zgrade Teatrino, nekadašnjeg radničkog kazališta Dopo lavoro, unutar Benčića. Zgrada je, integralno s Palačom Šećera, upisana u registar nepokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Projektom se planira moderni centar za potrebe vizualne, književne, kulturne, filmske ili izvedbene umjetnosti. Nakon što je prošle godine izrađeno idejno rješenje rekonstrukcije zgrade u ovoj godini slijedi izrada glavnog i izvedbenog projekta te prijava na europski natječaj za provedbu integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU)– naveli su u Rijeci.
Najveće ulaganje u kulturnu infrastrukturu
Naglasili su da je revitalizacija Benčića jedno je od najvećih ulaganja u kulturnu infrastrukturu u povijesti Hrvatske. Prva faza obnove MMSU-a financirana je iz proračuna Grada Rijeke s oko 900 tisuća eura, obnova Palače šećera vrijedna je oko osam milijuna eura te je financirana je kroz projekt Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine za koji je Gradu Rijeci odobreno oko 9,1 milijun eura bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T objekt, vrijednog nešto više od 21 milijun eura od čega je gotovo trećina financirana sredstvima EU. Kroz Urbanu aglomeraciju Rijeka i ITU mehanizam sredstva za projekt Gradu Rijeci odobrilo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Uređenje javnih površina i izgradnja infrastrukture u kompleksu vrijedno je oko 10,1 milijuna eura što je osigurano iz gradskog proračuna.
- Palača šećera, danas sjedište Muzej grada Rijeke, zaštićeno je kulturno dobro od 1970., a sagrađena je kao upravna zgrada tvornice šećera 1752. na inicijativu tršćansko-riječke kompanije. Nakon požara 1785. značajno je obnovljena i opremljena baroknim interijerima sa zidnim slikama i štukaturom. U 19. stoljeću služila je kao upravna zgrada tvornice duhana, a potom i tvornice motora Rikard Benčić. Predstavlja najkvalitetniju baroknu palaču na istočnoj jadranskoj obali, čija je izgradnja označila početak industrijskog razvoja Rijeke. Unutrašnjost zgrade bogato je ukrašena štukaturama, freskama i keramičkim pećima. Istraživanja unutar same zgrade i restauraciju proveo je Hrvatski restauratorski zavod. H – objekt u kojem je MMSU, izvorno je izgrađen za potrebe tvorničkog pogona tvornice duhana 90-ih godina 19. stoljeća. Dio dograđen između krila zgrade uz Krešimirovu ulicu nastao je 30-ih godina 20. stoljeća. MMSU je u Rijeci osnovan 1948. kao Galerija likovne umjetnosti u današnjoj Guvernerovoj palači, tadašnjem Gradskom domu kulture. Godine 1956. godine seli se na drugi kat Sveučilišne knjižnice u ulicu Dolac, gdje je ostao sve do 2017. i preseljenja u ovaj prostor. U prizemlju je ulazni prostor s info pultom, knjižara – suvenirnica, izdvojeni izložbeni prostor, prateći prostori za posjetitelje i tehnički prostori galerije. Na prvom katu su izložbeni prostori, dvorana za edukaciju i čitaonica, uredski prostori te prateća spremišta i sanitarni prostori – nabrajaju u Rijeci.
Kuća u kući
Planira se nadalje ujedno obnova i prenamjena 2. kata i potkrovlja za dvorane za stalni muzejski postav, pohranu i dodatne radne prostore. Izrađen je i projekt energetske obnove zgrade bez mijenjanja gabarita, vanjskog izgleda i nosive konstrukcije. Zgrada u kojoj se nalazi Dječja kuća bila je stara sušara bivše tvornice duhana iz 19. stoljeća, kažu u Rijeci, a u novom izdanju izgrađena je kao kuća u kući jer je stara unutrašnjost srušena te je između preostalih zidova izgrađena nova zgrada. Dječja kuća je kulturni centar za djecu i nove generacije usmjeren na umjetnost i kulturu.
Nova zgrada Gradske knjižnice Rijeka potpuno je rekonstruiran tzv. T-objekt, zgrada izgrađena u drugoj polovici 19. stoljeća koja je služila za potrebe ondašnje tvornice za preradu duhana i izradu cigareta, poslije i Tvornice motora Rikard Benčić. S velikom arhitektonsko-povijesnom vrijednosti primjer je industrijske arhitekture s kraja 19. stoljeća.
- Unutar obnovljene ljušture Gradska knjižnica Rijeka je po prvi puta u povijesti dobila funkcionalni, suvremeni i sadržajni oblik središnje narodne knjižnice. U prvoj godini rada, tijekom 2024. u njezine odjele i ogranke učlanilo se 21.776 građana čime je prijeđen rekord iz 2019. od 21.734 članova. Treba istaknuti i projekt Energana, kao budući poduzetnički inkubator namijenjen malim i srednjim poduzetnicima s područja Urbane aglomeracije Rijeka koji posluju u djelatnostima naprednih, kreativnih, IT i gaming industrija. U okviru projekta dobio je ime Sinergana te je smješten u rekonstruiranoj zgradi energane bivše Tvornice papira Rijeka. Na preko 2.700 četvornih metara neto površine će biti smješteni specijalizirani prostori i oprema, poput učionica za internet stvari i robotiku, razvoj video igara, foto i filmskog studija, podatkovnog centra ili konferencijske dvorane te preko 20 inkubacijskih jedinica (poslovnih prostora) za poduzetnike. Ukupna vrijednost tog europskog projekta je 6.147.183 eura od čega je 4.176.543 eura sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 368.518 osiguralo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU – tvrde u Rijeci.
Coworking Pula
Obnovom stare opustošene zgrade Mehanike u središtu Pule, grad je dobio coworking centar zamišljen kao ključno mjesto za okupljanje i razvoj poduzetničke zajednice, s naglaskom na nova ulaganja, inovacije i implementaciju suvremenih tehnologija. Coworking Pula obuhvaća četiri razine na površini od 1.500 četvornih metara te ga svakodnevno koristi više od sto poduzetnika. Projekt je vrijedan 3,6 milijuna eura pri čemu 2,4 milijuna eura bespovratno sufinancira Europski fond za regionalni razvoj, Grad Pula financirao je s 893 tisuća eura te Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova europske unije putem Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini s 305,1 milijuna eura.
- Coworking Pula počeo je s radom u listopadu 2023. Prizemlje i međukat centra osmišljeni su kao zajednički prostori za rad, umrežavanje i relaksaciju, što predstavlja glavninu ponude centra. Na drugom katu su uredi za poduzetnike te multimedijalna sala za sastanke i video konferencije. Uredski prostori podložni su kratkoročnijem najmu kroz raspisivanje otvorenog javnog poziva. Na trećem katu smještena je velika dvorana s izlazom na terasu te pratećim prostorom za odmor. Dvorana se po potrebi moći pregraditi u dva odvojena prostora, tako da se istovremeno mogu održavati različita događanja. Od otvaranja coworking centra pa do danas radna mjesta u otvorenom prostoru koristilo je 400 poduzetnika, freelancera (slobodnjaka) i digitalnih nomada. Održano je 150 različitih događanja s više od 9.500 sudionika: Idea HUB event, radionice za poduzetnike poput umjetne inteligencije, Chat GPT, Linkedin Meet up, web dizajn, prezentacijske vještine, Prvi susret digitalnih nomada u Puli, predstavljanje poslovnih udruga s naglaskom na žensko poduzetništvo te se očekuje još događanja. Istarska razvojna agencija - IDA u Centru također provodi besplatne edukacije i programe umrežavanja za poduzetnike i obrtnike te je u 2024. održano 17 radionica i edukacija. Centar je ugostio više od 20 organiziranih posjeta, uključujući fakultete, škole i otvorena učilišta
- nabrojali su u Puli.
Paromlin i Zagrepčanka
Očekuje se također oživljavanje prostora bivše Osječke ljevaonice željeza i tvornice strojeva OLT te je u tijeku izrada urbanističkog plana uređenja Grada Osijeka, odnosno izrada prostorno-planske dokumentacije, što je preduvjet za bilo kakve daljnje korake, naglašavaju u Osječko baranjskoj županiji. Nova četvrt bila bi dom za 1600 stanovnika, a obuhvaća šire središte Osijeka. Na 5,8 hektara uz stambene zgrade izgradit će se i bazen, sportska dvorana i borilišta s brojnim sportskim i kulturnim sadržajima. Prošle godine u travnju je predstavljeno idejno rješenje za izradu Urbanističkog plana uređenja OLT-a.
U Gradu Zagrebu podsjećaju da je realizacija projekta nove zgrade Gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra u Paromlinu započela u travnju 2024. s rokom gradnje od dvije godine, nakon čega slijedi opremanje. Prostor obuhvaća 36.000 četvornih metara, ukupna vrijednost projekta je 94,5 milijuna eura, od čega je 30 milijuna eura osigurano kroz zajam Europske investicijske banke. Ostatak iznosa Zagreb planira osigurati kroz provedbu mehanizma Europske unije Integrirana teritorijalna ulaganja te gradskog proračuna. Projekt tako obuhvaća tri cjeline: rekonstrukciju postojećih građevina industrijskog kompleksa Paromlina, i to zgrade transmisije, skladišta brašna i silosa koje predstavljaju kulturno dobro, faksimilnu rekonstrukciju zgrade mlina te izgradnju nove građevine.
- U tijeku su pripreme za revitalizaciju područja Zagrepčanke u Heinzelovoj ulici. Riječ je o zaštićenom kulturnom dobru, a veći dio sklopa zaštićen je i kao spomenik parkovne arhitekture. Površina prostornog obuhvata je 9,4 hektara, ukupna građevinska bruto površina čitavog kompleksa je 55.292,74 četvornih metara, a ukupna unutarnja korisna površina čitavog kompleksa je 42.532,88 četvornih metara. Izrađena je arhitektonska snimka postojećeg stanja kao i Konzervatorski elaborat koji je izradio Zavod za graditeljsko naslijeđe Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje izrađuje Program gradskog projekta Zagrepčanka na temelju provedenih studija i analiza te iskazanih potreba za realizaciju određenih sadržaja. Cilj su strukturne prenamjene i modernizacije postojećih graditeljskih struktura uz očuvanje zelenih površina i povijesnog identiteta prostora te izgradnje novih i zamjenskih građevina poslovne, stambene i javne namjene – opisuju u Gradu Zagrebu.
Gredelj i Glavni kolodvor
I projekt Gredelja te Glavnog kolodvora određen je Planom razvoja Grada Zagreba do kraja 2027., kao jedan od strateških projekata. Prostor Gredelja pokriva površinu od 25,6 hektara i sada se, kazali su u Zagrebu, provode pripreme prve faze odnosno revizija i objedinjavanje programa gradskih projekata Gredelj i Glavni kolodvor, izrada programa za provedbu javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja, izrada urbanističkog plana uređenja i izrada tehničke dokumentacije za javne sadržaje i prostore. Taj prostor mogao bi postati novo gradsko središte mješovite namjene s javnim, društvenim, kulturnim, poslovnim, stambenim sadržajima i sadržajima za slobodno vrijeme. U Gradu računaju da bi se optimalno prometno i prostorno povezalo povijesno središte Donjega grada s Trnjem i drugim naseljima južno od željeznice te osuvremenili i strukturno preobrazili zaštićeni dijelovi kulturne baštine.
- Kompleks nekadašnje Strojarnice državne željeznice u Zagrebu zaštićen je kao kulturno dobro. Zbog očuvanosti svih bitnih izvornih prostornih, konstruktivnih, graditeljskih i oblikovnih obilježja kao građevni fond visoke spomeničke vrijednosti valorizirane su zgrada radionice za opremu kola i zgrada tesarne za koje je mjerama zaštite određena restitucija i sanacija izvornih obilježja. Ostali objekti kompleksa predstavljaju građevni fond izmijenjenih izvornih obilježja i bez posebnih obilježja te je omogućeno njihovo uklanjanje. Područje pak Sljeme-Sesvete omeđeno željezničkom prugom na sjeveru, zelenim površinama i neizgrađenim terenom na istoku, Industrijskom cestom na jugu i Ulicom Ivana Keleka na zapadu, prostire se na površini od 12,8 hektara. U tijeku su pripreme koje uključuje izradu programa gradskog projekta, izradu programa za provedbu javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja i izradu urbanističkog plana uređenja – najavljuju u Zagrebu.