Prihodi od emisijskih jedinica: Država u plusu, industrija propada

Kad je 2013. godine Europa uvela sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova očekivalo se da će tržište ugljika postati važan temelj dekarbonizacije i prelaska industrije na čišću proizvodnju. Dvanaest godina kasnije, najveći pobjednik tog sustava u Hrvatskoj nije industrija, nego država. Istina, industrija je čišća, ali pitanje je koliko je to posljedica zelene tranzicije, a koliko propadanja zbog nekonkurentnosti. Međutim, Republika Hrvatska je samo u protekle dvije godine od trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova uprihodila ukupno 263,35 milijuna eura, koje je uglavnom, čak 162,37 milijuna eura, potrošila na subvencije za cijenu plina za građane i poduzeća. S druge strane, tvrtke koje imaju obvezu evidentirati svoje emisije, proizvoditi u skladu s određenim kvotama te prodati ili nakupiti višak ili manjak, uglavnom trguju mimo burzi i nalaze ovu obvezu zamornom i opterećujućom.

Kamo odlaze prihodi države od emisijskih jedinica?

Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i energetske tranzicije, u 2023. i 2024. godini Hrvatska je od prodaje ovih jedinica uprihodila 263,35 milijuna eura. Prosječne tržišne cijene bile su 83,60 eura po toni u 2023. te 64,66 eura u 2024., što dobro ilustrira volatilnost vrijednosti ove kategorije imovine, kao i osjetljivost na signale iz okruženja.