Split, Hrvatska
Rekordni rujan i rast u posezoni potvrđuju cjelogodišnji turizam; Glavina apelira na mudro formiranje cijena za iduću godinu
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) u drugom tromjesečju 2025. godine prihodi od stranih turista iznosili su tri milijarde i 509 milijuna eura, priopćili su iz Ministarstva turizma i sporta. Rast je to od 5,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno prihodovano je 190,2 milijuna eura više.
Sveukupno, u prvoj polovici 2025. godine, prihodi stranih turista iznosili su 4 milijardi i 375 milijuna eura što predstavlja rast od 5,9 posto, odnosno prihodovano je 244 milijuna eura više.
- Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima i kada govorimo o turističkom prometu i kada govorimo o financijskim pokazateljima. Strateški se odmičemo od sezonalnosti te razvijamo turizam kroz cijelu godinu. Rast ostvarujemo u pred i posezoni što ide u prilog svim aktivnostima koje kao Vlada poduzimamo i uz ove rezultate zadovoljni smo i dosadašnjim tijekom posezone u kojoj ostvarujemo 5 posto veći turistički promet u usporedbi s istim razdobljem prošle godine – istaknuo je ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
Dodao je kako cjenovna konkurentnost ostaje ključan prioritet za ostatak ove, kao i za nadolazeću novu turističku godinu.
- U rujnu je, u odnosu na lanjski rekordni rujan, turistički promet povećan za šest posto, a podaci za cijelu godinu na tragu su oko dva posto više dolazaka i jedan posto više noćenja, pozvavši ujedno na mudro formiranje cijena u sljedećoj godini - rekao je Glavina sudjelujući na 9. međunarodnoj konferenciji Tourism 365
Istaknuo je da se više godina govori o nužnim promjenama kako bi se realizirao cjelogodišnji turizam te da u ovoj godini svjedočimo takvoj transformaciji jer, iako imamo rekordne turističke rezultate, po prvi puta taj rast i rezultati nisu generirani u dva ljetna mjeseca. Smatra kako to ukazuje na smanjenje sezonalnosti i snažan rast u predsezoni i posezoni.
To potvrđuje da se Hrvatska mijenja i da na tragu strateškog okvira i zakonskih izmjena stvaramo preduvjete za cjelogodišnji turizam, rekao je.
Naglasivši da turistički promet nije jedino mjerilo uspjeha, ali jest jedan od parametara, ocijenio je da možemo biti zadovoljni s rujnom, s rastom od šest posto u dolascima i u noćenjima.
Prema najavama, vjerujemo da će posezona pokazati da Hrvatska nudi cjelogodišnji turistički proizvod, dodao je.
Odgovarajući na pitanje o turističkom prometu za devet mjeseci, kazao je da su podaci za cijelu godinu na tragu onoga što je predstavljeno početkom rujna, oko dva posto više dolazaka i jedan posto više noćenja te da imamo stalni rast i potvrdu da Hrvatska postaje održiva turistička destinacija.
Pozvao je turistički sektor na "jako mudro" formiranje cijena za sljedeću godinu, kazavši da će se po tome mjeriti uspjeh i rezultati u sljedećoj godini.
Na pitanje je li sezona mogla biti bolja da su cijene bile drugačije, Glavina je ocijenio da smo mogli ostvariti bolje rezultate na razini godine da smo imali nešto veću cjenovnu konkurentnost. Prema istraživanjima diljem Europe, ovo je specifična godina, prvi puta gostima je glavni motiv odabira destinacije upravo cijena, odnos cijene i kvalitete, istaknuo je.
Dodao je kako se očekuje da će motiv odabira destinacije u sljedećoj godini možda još više biti cijene te da hrvatski turistički sektor tome mora jasno odgovoriti.
Na pitanje o kontinentalnim odredištima, kazao da se u maksimalni fokus stavlja na kontinent i da su ulaganja "bez presedana". Nastavio je da se investicije od oko 350 milijuna eura realiziraju na kontinentu te se razvija se infrastruktura koja omogućuje cjelogodišnji zdravstveni ili sportski turizam. Dodao je da je rast u tom dijelu najveći do sada i da kontinent razvija turistički doživljaj koji stvara motive dolaska izvan ljetnih mjeseci.
Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za promet i turizam Nikolina Brnjac rekla je da predstoji izrada europske strategije održivog turizma, a cilj je vidjeti kako klimatski izazovi utječu na turizam, kako turizam utječe na lokalne zajednice i okoliš te izazove kratkoročnog najma. Rekla je da je, kada se usporede podaci za 2023. i 2024., kratkoročni najam na europskoj razini povećan za 18 posto te da će se to urediti novom regulativom. Dodala je da je Hrvatska jako dobar primjer, kroz Zakon o turizmu, da se vidi koliko je kapaciteta i što je potrebno da bi lokalno stanovništvo bilo zadovoljno i da bi se vodilo računa o priuštivom stanovanju za mlade.
Brnjac je istaknula da na konferenciji sudjeluje skupina europskih studenata turizma, koji će predstaviti svoje ideje i viđenje budućnosti i održivosti turizma. Oni koji ponude najbolja rješenja će dobiti staž u EU parlamentu i s njom sudjelovati u izradi izvješća, koje će biti podloga za novu strategiju europskog razvoja održivog turizma.
Maja Bakran Marcich iz Europske komisije rekla je da se prva europska strategija održivog turizma očekuje u proljeće. Izazovi su održivi rast, nove tehnologije, umjetna inteligencija, bolje obrazovanje i uvoz radne snage. Europa je i dalje prva svjetska globalna destinacija, a, prema dosadašnjim podacima, dosegnut će oko tri milijarde noćenja, moguće jedan posto više, dok turizam doprinosi oko 5 posto BDP-a, u nekim državama i do 20 posto, kazala je.
Organizatorica konferencije Ivana Kolar kazala je da će se ove godine, uz teme održivog, cjelogodišnjeg turizma, razgovarati i o globalnom rastu turizma. Predviđa se da će sljedećih 10 godina turizam udvostručiti udjel u globalnoj ekonomiji i da će svako osmo radno mjesto biti u turizmu.
Razgovarat će se i o kvaliteti života u destinacijama, o mladima u turizmu te o umjetnoj inteligenciji, s obzirom da je u godini dana oko 30 posto turista počelo koristiti umjetnu inteligenciju za planiranje putovanja.
