Znali smo da je reformu o plaćama u javnom i državnom sektoru nemoguće provesti, a da svi budu zadovoljni, ali znali smo i da smo našim politikama u proteklih nekoliko godina osnažili ekonomski, socijalni i financijski položaj Hrvatske i mogli smo si ovu reformu priuštiti. Tako je prije samo četiri mjeseca govorio premijer Andrej Plenković na potpisivanju temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za javne i državne službe. Onim istim TKU-om kojim je za 244 tisuće zaposlenika u državnoj i javnim službama osigurano najveće povećanje plaća u povijesti za prosječno od 31,9 posto i kojim je sada, prema pisanju Jutarnjeg lista, stvorena rupu u proračunu.
- Da nismo (osnažili položaj Hrvatske, op. a.), ne bi je (povišice, op. a.) bilo, u smislu financijske izvodljivosti. A to da smo si je mogli priuštiti plod je sada dugotrajne osmogodišnje politike, pozicioniranja Hrvatske u samo srce europske integracije, EU, Schengen, Europski stabilizacijski mehanizam - istaknuo je početkom ožujka premijer Plenković.
Nismo baš osnažili?
No, sada četiri mjeseca kasnije, čini se da Vlada ipak nije toliko osnažila ekonomski i financijski Hrvatsku jer je, kako se čini i kako piše Jutarnji list, povećanje plaća za više od 240 tisuća zaposlenika u državnom i javnom sektoru stvorilo rupu u državnom proračunu tešku 1,56 milijardi eura, odnosno čak 5,5 posto proračuna, zbog čega je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac krajem lipnja i početkom ovog mjeseca održao sastanke s predstavnicima svih ministarstava te od njih zatražio linearno rezanje rashoda za deset posto.
‘Uzevši u obzir ciljani proračunski manjak za 2024. godinu predstavljen Europskoj komisiji i trenutačnu fiskalnu poziciju Republike Hrvatske, ne postoji fiskalni prostor za daljnja povećanja rashoda državnog proračuna u 2024.već je nužno ozbiljno razmotriti mjere za njihovo smanjenje‘, stoji u dopisu kojim je ministar Primorac pozivao na sastanke, a kojeg je sada objavio Jutarnji list, a u tekstu se jasno navodi kako će deficit stvoriti upravo povećanje plaća.
Za Željka Stipića, predsjednika obrazovnog sindikata Preporod, takva priča ne drži baš vodu. Naime, kaže Stipić, Vlada je uoči samog potpisivanja TKU-a u svojim prezentacijama navodila da će povećanje plaća stajati ukupno 850 tisuća eura godišnje, 350 tisuća eura za državni i 500 tisuća eura godišnje za javni sektor, a ne 1,56 milijardi eura kako se sada u Jutarnjem tvrdi da je manjak. Stipić osim toga podsjeća i na to da su tada, u ožujku, i sindikati, ali i javnost, dobili jasne naznake da za povišicu novca u proračunu ima.
- Mislio sam da je novac za javni i državni sektor siguran, tako da nas ovi istupi itekeko zbunjuju, tim više što znamo da se sprema novi red pregovora najesen i čini se kao da Vlada već sad zauzima jasne stavove - istaknuo je Stipić koji je izrazio zabrinutost za nove pregovore.
Iva Šušković, predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, također je stekla dojam, kaže, kako povišice neće više biti predmet rasprave nakon dogovora i potpisa TKU-a i navodi da je poprilično iznenađena porukama da odjednom Vlada treba kresati proračun jer novca nema.
- Nikada nije lijepo čuti da proračun treba uštediti 1,6 milijardi eura, ali definitivno to nije lijepo čuti nakon što su oni kojima godinama doslovno nisu rasle plaće podigli osnovice i ispravili dugogodišnje nepravde, a pogotovo ne dok se tek dogovoraju plaće i materijalna prava za primjerice vatrogasce o čemu se upravo pregovara - istaknula je Šušković.
Privatne tvrtke pred velikim izazovom
Za Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP) nema dilema, rast plaća javnog sektora neće imati pozitivan efekt na inflaciju i da je snažan rast javne potrošnje iz izborne godine neodrživ. HUP je, podsjeća Hrvoje Stojić, glavni ekonomist udruge, u više navrata od jeseni prošle godine naglašavao kako rekordno povećanje mase plaća i neto plaća zaposlenika opće države na žalost nije povezano s reformom javne uprave, rastom produktivnosti javnog sektora i državne administracije ili pak ciljanim nagrađivanjem najkvalitetnijih zaposlenika.
- Štoviše, Hrvatska je ove godine uvjerljivi rekorder po povećanju mase plaća opće države za čak 1,5 postotnih bodova na 13 posto BDP-a, čime smo pretekli znatno razvijenije zemlje poput Finske, Belgije, Francuske i Švedske te izbili na drugo mjesto na ljestvici EU iza Danske. Izdaci za plaće na razini opće države sada su čak tri postotna boda viši od prosjeka EU. Istovremeno, na IMD-ovoj ljestvici konkurentnosti, Hrvatska prema efikasnosti državnog sektora posljednjih godina stagnira malo ispod ‘dalekog’ 50. mjesta pri čemu anketirani najlošije ocjenjuju poreznu politiku i poslovnu regulativu - podsjeća Stojić.
On također naglašava da bez odlučnijih reformi odnosno smanjenja državne administracije, snažniji rast plaća u javnom sektoru u odnosu na privatni sektor, ispod 10 posto u ovoj godini, zasigurno neće imati pozitivan efekt na smirivanje inflacije. Naime, snažan rast plaća u javnom sektoru uz činjenicu da smo među rijetkim članicama EU gdje plaće u javnom sektoru u prosjeku premašuju one u privatnom sektoru.
Pritisak na privatne tvrtke
- A to stavlja hrvatske privatne tvrtke pred velike izazove jer država pritišće tvrtke da dižu primanja zaposlenih znatno brže od rasta produktivnosti - rekao je Stojić ispred HUP-a u kojem smatraju da je tako snažan rast javne potrošnje u izbornoj godini ‘uložen’ u povećanje kupovne moći stanovništva nemoguće ponoviti, jer kad bi se nastavilo s aktualnim tempom bujanja javne potrošnje u godinama pred nama lako bismo ušli u proceduru prekomjernog deficita, odnosno potrošili fiskalni kapacitet te zaustavili proces poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje.
- U pogledu najavljene racionalizacije javne potrošnje, nadamo se da se kao u prošlim ‘rundama‘ fiskalne konsolidacije neće provoditi na štetu javnih investicija gdje je Hrvatska trenutačno te većinu vremena u zadnjih 15 godina ispod prosjeka CEE regije - napominje Stojić i dodaje da kontinuitet javnih investicija treba gledati u kontekstu procijenjenog doprinosa NPOO investicija u posljednje dvije godine od gotovo dva postotna boda realnog rasta BDP-a, a ove godine potencijalno i više u okviru kratkoročne potencijalne stope rasta od 3-3,5 posto.
U pogledu držanja javnih financija pod kontrolom, poručuju u HUP-u, važno je pravodobno uskladiti se s preporukama Europske komisije da se rast neto rashoda u 2025. ograniči oko procijenjene nominalne stope rasta BDP-a kako bi se proračunski deficit održao ispod refrenetne razine od tri posto BDP-a te izbjegao ulazak u Proceduru prekomjernog deficita zbog snažne zakonski regulirane javne potrošnje poput izdataka na masu plaća.