Biznis i politika
StoryEditor

Primorac: Ne želimo nikoga kazniti, nego solidarno redistribuirati dio dobiti poduzeća koja to mogu podnijeti

22. Studeni 2022.
Marko Primoracfoto Rene Karaman

– Porezom na dodatnu dobit nije cilj nikoga kazniti. Cilj je kreirati platformu za solidarnu redistribuciju dijela dobiti poduzeća čija je situacija takva da to mogu podnijeti. Podsjećam da su i dalje na snazi vladine mjere pomoći poduzetnicima iz travnja i rujna kojima su doprinijeli i najranjiviji građani – istaknuo je ministar financija Marko Primorac na radnom ručku s Hrvatskom udrugom poslodavaca koja se žestoko protivi novopredstavljenom porezu.

Kako je objasnila Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, poduzetnici ovih dana osjećaju veliko razočaranje, čak i ogorčenost zbog dodatnog poreza na dobit kojega smatraju kažnjavanjem najvećih i najuspješnijih hrvatskih poduzeća, ponajviše iz građevinskog, prerađivačkog, trgovačkog, turističkog i IT sektora. Frustrirani su osobito izvoznici koji ne bi trebali biti objekti tog poreza.

– Smatramo da je novi porez na ekstraprofit duboko nepravedan i kažnjava najuspješnije među nama. Obuhvaća sve sektore, bez obzira na industriju, iako uredba Europske unije jasno sugerira da bi se ovim solidarnim porezom trebalo obuhvatiti samo kompanije iz energetskog sektora i to ako su zbilja ostvarile ekstraprofit. Samo mi uz Mađarsku širimo ovaj porez na cijelo gospodarstvo – napomenula je Weber.

image

Irena Weber

foto Rene Karaman

Međutim, Primorac je rekao da uredba nije bila predviđena na subjekte iz energetskog sektora, nego na one koji ostvaruju preko 75 posto prometa u djelatnostima u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerije, odnosno onih koji od djelatnosti vađenja i rudarenja ostvaruju svoje prihode, a mi u Hrvatskoj nemamo niti jedno takvo poduzeće. Ina se, primjerice, vodi kao prerađivačka industrija.

– U ovoj su situaciji obuhvaćeni subjekti koji imaju najveću gospodarsku snagu, kako bi preraspodijelili dio povećanja dobiti iznad prosječnih razina. To bi u ovom trenutku bilo najmanje pogrešno. Ovaj solidarni doprinos donosimo u trenutku izrazito teške situacije kada je potrebna pomoć najugroženijih građana, da teret paketa mjera da podnesu oni koji imaju najveću ekonomsku snagu za podnošenje tog tereta. Osiguranje socijalne kohezije i kupovne moći tih građana pridonosi osiguranju ekonomskog rasta – rekao je Primorac, uz napomenu da bi preostale dvije trećine dodatne dobiti i dalje poduzećima ostale na raspolaganju za investicije i plaće.

Predstavljeni poračun za 2023. godinu je, objasnio je ministar, morao pomiriti dva teško pomirljiva cilja – osigurati koliki-toliki rast gospodarstva, ali da proračun u trenutku velike inflacije ne djeluje inflatorno. S druge strane, povećavanje kamatnih stopa, kao alata središnjih banaka za borbu protiv inflacije, smanjuje gospodarsku aktivnost i rast.

– Ako se fiskalna politika ne vodi odgovorno, nego ekspanzivno, onda mjere monetarne politike bivaju poništene kroz povećanje potrošnje – pojasnio je ministar pitanje restriktivne fiskalne politike.

Iz HUP-a s druge strane smatraju da je, u jeku očekivane recesije i krize koje nas čekaju sljedećih godina, potrebno ojačati likvidnost kompanija jer su one generator rasta i razvoja gospodarstva.

– Apeliramo da nastavimo s već uhodanim poreznim rasterećenjem hrvatskog gospodarstva. Smatramo da je jedini put za uspješnu ekonomiju smanjivanje poreznog tereta i nepotrebnih troškova poslovanja, a s druge strane reforma neefikasne uprave koja bi dovela do smanjenja ukupnih troškova državnog aparata. Sigurno je da nam je svima uspješnija i razvijenija hrvatska zajednički cilj – dodala je Weber.

27. studeni 2022 16:59