Ministar financija Marko Primorac rekao je u srijedu da se za ovu godinu očekuje gospodarski rast od 5,7 posto i inflacija od 10,4 posto, a sljedeće godine usporavanje gospodarskog rasta na 0,7 posto te inflacije na 5,7 posto.
Projekcije ukazuju da će u sljedećoj godini doći do značajnog usporavanja gospodarskog rasta, jer se procjenjuje kako će trećina svijeta završiti u recesiji, što ni nama ne daje optimistična očekivanja, rekao je Primorac na savjetovanju o ekonomskoj politici Hrvatske u 2023. u Opatiji.
Vladine su procjene i da će udjel javnog duga u BDP-u biti smanjen na 71,3 posto u 2022. te na 69 posto u 2023. godini.
Ministar financija najavio je da će fiskalna politika i u narednom razdoblju biti fleksibilna i prilagodljiva, a nastavit će se napori u saniranju epidemije, potresa i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine.
Hrvatska ne stoji loše i nema loše izglede, a razlozi za optimizam su benefiti uvođenja eura i iskorištavanje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i EU fondova, naglasio je Primorac.
Smatra da možemo biti zadovoljni u vezi s NPOO-om jer smo, uz inicijalni predujam od 800 milijuna eura, već povukli tranšu od 700 milijuna eura, dali zahtjev za povlačenje druge tranše, a intenzivno se radi na ispunjavanju 45 indikatora koji su potrebni za povlačenje treće tranše. Do sada je ispunjeno 10 indikatora, rekao je.
Također je istaknuo kako je kreditni rejting povećan i najviši je u povijesti Hrvatske, što se odražava i na troškove zaduživanja.
Ministar je ocijenio da su prošle dvije godine bile iznimno teške - štetu od oko 40 milijardi kuna uzrokovao je Covid-19, a potres štetu od oko 130 milijardi kuna.
Fiskalna se politika znala nositi s izazovima, ali u borbi protiv inflacije ima ograničenu mogućnost interveniranja, rekao je. Podsjetio je da su donesene ciljane mjere za pomoć u borbi protiv inflatornih pritisaka i rasta cijena energenata te da dio tereta krize podnosi HEP, kroz subvencionirane cijene električne energije.
Primorac je naglasio potrebu snažne koordinacije monetarne i fiskalne politike, kazavši da treba djelovati harmonizirano, da monetarna politika može i treba utjecati na smanjenje inflacije, puno više nego fiskalna.
Istiaknuo je kako je potrebna i intenzivnija suradnja znanstvene zajednice i političke javnosti, odnosno kreatora politike u Hrvatskoj. O tome su već razgovarali na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Ekonomskom institutu Zagreb i svima se čini da je poveznica između stručne i znanstvene zajednice, kada je riječ o ekonomiji i kreatorima ekonomske politike, pomalo nestala i da bi trebala biti čvršća, rekao je ministar financija.
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista (HDE) Ljubo Jurčić smatra da Hrvatska stagnira od kada je hrvatska politika prekinula vezu s hrvatskom znanošću, koja je, kaže, trebala biti pomoć u kreiranju ekonomskih politika. U Hrvatskoj imamo 40 godina stagnacije, već 80-tih godina zemlja je ušla u stagnaciju, imali smo obećanja i očekivanja, napredujemo, ali u usporedbi s ostalima ne baš, iako se bolje živi, rekao je.
Jurčić kaže da Europa stvara jedinstveno tržište kako bi robe što brže cirkulirale, ali ne brine o tome čija je ta roba. To je naša briga i to ovisi o razvoju vlastite ekonomije, istaknuo je.
Na 30. savjetovanju HDE-a, koje se od 9. do 11. studenoga održava u Opatiji, raspravljat će se o budućnost hrvatskoga gospodarstva u uvjetima turbulentnih geopolitičkih zbivanja i neizvjesnih ekonomskih kretanja. Sudionici skupa će se baviti i temama energetske budućnosti, zelenom ekonomijom, inflatornim pritiscima, demografskim pitanjima i dostupnošću radne snage, uvođenjem eura, pitanjima održivosti gospodarstva i drugim aktualnim temama.