Piše: Marko Primorac
Hrvatsko gospodarstvo nastavlja bilježiti niz pozitivnih pokazatelja, čime dokazuje visoku razinu uspostavljene otpornosti na prisutne izazove u domaćem, globalnom i geopolitičkom okružju. Oporavivši se od recesije izazvane pandemijom koronavirusa, u protekle dvije godine ostvaren je rast domaćega gospodarstva od 20 posto, posebice temeljem snažnog doprinosa domaće potražnje, izvoza i investicija. Sljedeće godine očekujemo i pojačane pozitivne učinke pristupanja europodručju, Europskom stabilizacijskom mehanizmu i šengenskom prostoru, koji bi trebali rezultirati snažnim ekonomskim koristima, posebice u međunarodnoj razmjeni robe i usluga te investicijama, zahvaljujući smanjenju prepreka u kontekstu trgovine, putovanja i ulaganja.
Pozitivno okružje potvrđuju i međunarodne financijske institucije i rejtinške agencije. Podsjetio bih kako su, nakon što su u srpnju prošle godine sve tri relevantne rejtinške agencije (Fitch, S&P i Moody‘s) povećale dugoročni rejting Hrvatske na BBB+, uza stabilne izglede, ove godine revidirani i izgledi dugoročnog rejtinga Hrvatske na pozitivne, čime se nalazimo na korak do prelaska u najviši, A rejting.
Izglede za sljedeću godinu karakterizira nastavak relativno pozitivnih gospodarskih trendova, ali uz visoku razinu neizvjesnosti. U takvim okolnostima važno je očuvati javno financirana ulaganja, posebno u zelenu i digitalnu tranziciju, kao i energetsku sigurnost te nastaviti učinkovitu apsorpciju nepovratnih sredstava iz fondova EU-a. Nastavak radova na obnovi potresom pogođenih područja uklapa se u investicijske i reformske napore Vlade. Te ambicije odražava i proračun za 2024., koji je planiran imajući u vidu potrebu blage fiskalne ekspanzije s ciljem protucikličkog djelovanja fiskalne politike kako bi se očuvao gospodarski rast, ali i zaštitio ekonomski standard. Unatoč tome, važno je primijetiti da se u isto vrijeme omjer javnog duga i BDP-a smanjuje te će u 2023. zabilježiti razinu od 60,7 posto, a 2024. godine 58 posto.
Novi izazovi, drugačiji odgovori
Na putu prema članstvu u OECD-u steći ćemo vrijedno iskustvo drugih država članica te ćemo utrti put prema usmjerenju naše nacionalne politike prema gospodarskom rastu, demografskoj revitalizaciji, borbi s klimatskim promjenama, dekarbonizaciji i digitalizaciji. Imamo ambiciozne planove i od njih ne odstupamo. Međutim, za financiranje tih ambicija bit će potreban izniman napor. Kako se pojavljuju nove trgovinske barijere, moramo preispitati svoje dobavne lance i ulagati u one koji su sigurniji i učinkovitiji. S obzirom na trend starenja stanovništva, morat ćemo ulagati u nove tehnologije s ciljem povećanja produktivnosti kako bismo proizveli više s manje radne snage. Digitalizacija nam tu može biti od velike pomoći. Klimatske promjene, obilježene brojnim nepogodama, pokazuju da moramo ubrzati zelenu tranziciju bez odgode.
Izazovi s kojima smo suočeni zahtijevaju novi pristup te nove i drugačije odgovore od onih na koje smo navikli. Jedan od tih odgovora koje smo ove godine ponudili je mobiliziranje štednje građana izdavanjem narodnih obveznica i narodnih trezorskih zapisa. Veliki interes za te instrumente potvrdio je da nam građani ukazuju povjerenje te da su spremni sudjelovati i aktivirati se na tržištu kapitala. Na taj način smo, samo s dva izdanja vrijednosnih papira, mobilizirali više od dvije milijarde eura štednje odnosno sredstava koja su građani držali pasivno na svojim računima.
Uz brojne prednosti – od razvoja tržišta kapitala, smanjivanja troška zaduživanja, financijskog opismenjavanja – uključili smo na tržište s narodnom obveznicom oko 45 tisuća ljudi, a izdanjem narodnih trezorskih zapisa gotovo 35 tisuća. Osim toga, na godišnjoj razini je više od 80 milijuna eura kamata umjesto prema financijskim institucijama u inozemstvu preusmjereno prema našim građanima. No, to je tek mali korak u pravom smjeru. Svjesni smo da je tržište potrebno više razviti i u drugim segmentima, a znamo da je za to potrebno vratiti povjerenje građana u tržište i spremni smo se tome više posvetiti. Stoga mogu ovom prilikom najaviti i da pripremamo strateški okvir za razvoj tržišta kapitala, a koji će donijeti velike promjene koje ćemo predstaviti u trećem kvartalu 2024. godine.
Nadalje, izmjenama u poreznom sustavu koje stupaju na snagu u 2024. nastavljamo politiku poreznog rasterećenja, a prepuštanjem autonomije jedinicama lokalne samouprave u utvrđivanju stope poreza na dohodak u potpunosti će se promijeniti paradigma u pogledu financiranja lokalnoga javnog sektora. Teritorijalno-administrativno ustrojstvo, koje se najčešće prikazivalo kao prerascjepkano i kao nedostatak, pretvorili smo na taj način u prednost te uveli konkurenciju u javni sektor. To je, dosad, za javni sektor bilo nezamislivo jer se država (čak i na lokalnim razinama), po prirodi stvari, uglavnom promatrala i ponašala kao monopolist. Slično kao što povećanje konkurencije u privatnom sektoru djeluje na snižavanje marži, tako će konkurencija u javnom sektoru djelovati na snižavanje neto fiskalnih koristi lokalnih jedinica. Iako je velik broj gradova i općina nakon ukidanja prireza odmah odlučio zadržati smanjeno porezno opterećenje dohotka, stvarni učinci ove reforme bit će evidentni tek u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.
Standard, proizvodnja i izvoz
Sljedeći važan iskorak na kojem radimo usmjeren je na reformu upravljanja javnim poduzećima, koje će tijekom sljedeće godine doživjeti svoju renesansu. Trenutačno smo u završnoj fazi izrade novog zakonodavnog okvira kojim ćemo uspostaviti primjerene mehanizme za aktivnije upravljanje javnim poduzećima u Hrvatskoj. Utvrdit ćemo vlasničku politiku, profesionalizirati uprave i nadzorne odbore, odrediti ključne pokazatelje uspješnosti poslovanja javnih poduzeća, povećati transparentnost i učinkovitost njihova poslovanja te ujednačiti i urediti politiku plaća. Vjerujemo da će nakon utvrđivanja vlasničke politike biti prigode da se dio poduzeća u potpunosti ili djelomično stavi na tržište, što će dalje pridonijeti razvoju tržišta kapitala.
Zaključio bih da ćemo i nadalje intenzivno raditi na pojednostavnjenju pristupa kapitalu, povećanju transparentnosti i smanjenju administrativnih opterećenja te time potaknuti razvoj tržišta i posljedično veća i kvalitetnija ulaganja. U suštini, ostajemo i dalje predani ciljevima podizanja standarda građana, jačanja proizvodnje i izvoza. Još uvijek postoji mnogo prostora za napredak, ali uvjereni smo da se krećemo u dobrom smjeru te da će naša ekonomska snaga nastaviti jačati kako bismo se još lakše i jednostavnije nosili s izazovima u budućnosti.