‘;
Od 170 tisuća zahtjeva za inkluzivni dodatak, koliko ih je do sada pristiglo, u prvih osam mjeseci riješeno ih je oko 50 posto. Prema podacima koje nam je dostavio Hrvatski zavod za socijalni rad po službenoj dužnosti za postojeće korisnike pokrenuto je 107 tisuća postupaka, a 61.500 se odnosi na nove zahtjeve. Podsjetimo, inkluzivnim dodatkom, koji je uveden ove godine, objedinjene su dosadašnje četiri naknade u jednu: osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknada do zaposlenja.
- Do sada je doneseno ukupno 85.500 rješenja o inkluzivnom dodatku. Visina iznosa inkluzivnog dodatka za svakog pojedinog korisnika ovisi o vrsti i stupnju invaliditeta, slijedom čega se priznaje u jednoj od pet razina potpore. Iznos inkluzivnog dodatka za prvu razinu potpore iznosi 720 eura mjesečno, za drugu razinu potpore 480 eura mjesečno, za treću razinu potpore 432 eura mjesečno, za četvrtu razinu potpore 162 eura mjesečno te za petu razinu potpore 138 eura mjesečno – naveli su iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Kada se prošle godine donosio Zakon o inluzivnom dodatku, Vlada je najavljivala da očekuje oko 150 tisuća korisnika te naknade, no do sada je pristiglo gotovo 20 tisuća zahtjeva više. Naravno, to ne znači i da će svi zahtjevi biti pozitivno riješeni (osobito za nove korisnike) pa bi se broj korisnika i mogao približiti Vladinim projekcijama. Prilikom donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku je procijenjeno da će za za njegovu provedbu na godišnjoj razini biti potrebno osigurati oko 506 milijuna eura.
Pravo imaju i svi stranci
Interesantan detalj iz Zakona je da inkluzivni dodatak ne razlikuje hrvatske državljane i strance, pa se pravo na inkluzivni dodatak osim hrvatskom državljaninu s prebivalištem u Hrvatskoj, može priznati i državljaninu treće zemlje sa stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem ili odobrenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, osobi bez državljanstva s privremenim ili stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj i državljaninu države članice Europskoga gospodarskog prostora koji ima prijavljen privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj.
Isto tako, stranac pod supsidijarnom zaštitom, azilant i stranac pod privremenom zaštitom te članovi njihove obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, kao i stranac s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak pod uvjetima propisanim Zakonom o inkluzivnom dodatku, zakonima kojima je uređena zaštita od trgovanja ljudima i zakonom kojim se uređuje status, prava i obveze osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom.
Zakon o inkluzivnom dodatku propisuje i da 4. i 5. razinu potpore nije moguće dobiti ako korisnik ima drugu nekretninu koju može otuđiti ili iznajmiti te si tako osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, pa smo stoga pitali Hrvatski zavod za socijalni rad na koji način će provjeravati imovinu stranaca, ako i oni zatraže inkluzivni dodatak. Ovo je njihov odgovor.
- Što se tiče provjere vlasništva nad nekretninama stranaca koji u Hrvatskoj imaju privremeni ili stalni boravak, sukladno Zakonu o općem upravnom postupku javnopravno tijelo zatražit će pravnu pomoć kad su mu potrebna saznanja o činjenicama, ispravama, podacima ili drugim dokazima kojima raspolaže drugo javnopravno tijelo ili kad zbog drugih opravdanih razloga ne može samo ili ne može pravodobno provesti potrebne radnje u postupku. Pravna pomoć može se zatražiti i od tijela druge države sukladno odredbama međunarodnih ugovora, a ako ugovori nisu sklopljeni, primjenjuje se načelo uzajamnosti – stoji u odgovoru Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Postupci pokrenuti po službenoj dužnosti za postojeće korisnike prava u sustavu provodit će se do kraja ove godine, a nakon priznavanja prava na inkluzivni dodatak korisnicima će biti isplaćena razlika u iznosu od datuma stupanja zakona na snagu, dakle od 1. siječnja 2024. godine. Novim korisnicima prava će se priznati od datuma predaje zahtjeva.