Od lokalnih stambenih politika najviše koristi imaju mlade obitelji i deficitaran visokoobrazovani kadar. Sve je više projekata poticajne stanogradnje u jedinicama lokalne (regionalne) samouprave, ali i nezadovoljstva zbog raspodjele prihoda od poreza na nekretnine
Priuštivo stanovanje, koje u sklopu raznih programa omogućavaju jedinice lokalne i regionalne samouprave, usredotočeno je ponajprije na mlade obitelji, ali i deficitaran i visokoobrazovan kadar nužan za gospodarski razvoj. Grade se novi stanovi za najam, adaptiraju stari, najamnine su mnogo niže nego za podstanarstvo, a u urbanističkim planovima planira se poticajna stanogradnja. Neke od tih mjera već su dale rezultate. Primjerice, u Osječko-baranjskoj županiji smanjeno je iseljavanje. Projekte priuštivog stanovanja nije zasjenio ni novi zakon o porezu na nekretnine koji će uskoro stupiti na snagu, a kojim u jedinicama lokalne i regionalne samouprave nisu svi zadovoljni.
Gradnja i zbrinjavanje
Dok Grad Split čeka donošenje poreza na nekretnine, nakon čega će odlučiti o modelu oporezivanja građana i poduzetnika, radi na programu priuštivog stanovanja i priprema gradnju oko 1600 stanova za najam u Brodarici i Korešnici. Petstotinjak stanova na Brodarici namijenjeno je primarno mladim obiteljima, a oko 1100 stanova na Korešnici u najam će dobiti mlade obitelji, branitelji, sveučilišni profesori, liječnici… Planira se i gradnja oko 25 stanova za priuštivi najam na području Mejaša.
– S obzirom na to da tom problemu posvećujemo veliku pozornost i da nam je prioritet, imamo poseban odsjek unutar gradske uprave koji se bavi isključivo tom temom – stanovanjem i stambenom politikom, provedbom niza aktivnosti kojima će Split odgovoriti na izazove stambenog zbrinjavanja. Svjesni smo problema, a rješenje zahtijeva sustavan pristup koji nije jednostavan i nije posve u rukama lokalnih samouprava. Činimo sve da se to goruće pitanje počne kvalitetno rješavati – izjavio je splitski gradonačelnik Ivica Puljak.
Istaknuo je da intenzivno rade na rješenjima u nekoliko različitih smjerova, a jedan od njih izmjena je i dopuna PPUG-a (prostornog plana uređenja grada) i GUP-a (generalnog urbanističkog plana).
– Još 2018. Slavonski Brod bio je prvi od hrvatskih gradova koji su mladima omogućili najam gradskih stanova s mogućnošću otkupa nakon deset godina korištenja, s uključenom uplaćenom najamninom, a bez obračunavanja kamata. Do danas su sagrađena 44 stana za mlade obitelji i svi su popunjeni – kažu u gradskoj upravi toga grada.
Druga slavonskobrodska mjera odnosi se na uvođenje prava građenja na nekretninama u gradskom vlasništvu radi gradnje obiteljskih kuća. Pravo građenja osniva se na 99 godina, a nakon deset godina mlade obitelji mogu otkupiti zemljište s uračunanom uplaćenom naknadom u kupoprodajnu cijenu. Dosad je tu mogućnost iskoristilo više od 80 mladih obitelji i sagrađeno je 55 obiteljskih kuća, a ostale se grade.
Priuštiva najamnina
Grad Slavonski Brod uveo je ove godine i novu demografsku mjeru, najam stana s priuštivom najamninom, kojom će mladim obiteljima omogućiti najam gradskog stana po vrlo povoljnim uvjetima. Nudi također potpore za poduzetnike osnivanjem prava građenja na građevinskom zemljištu u gradskom vlasništvu prema jednakim uvjetima kakve imaju mlade obitelji.
Osijek kao jedini od četiri velika hrvatska grada nije nadoknadio gubitak prireza povećanjem postojećih poreznih stopa ove godine.
– Cilj je nastaviti u tom smjeru te ulaganjem u gospodarstvo i osiguranjem dovoljno stanova spriječiti odljev odnosno privući nove sposobne mlade koji će poboljšati demografsku sliku i pridonijeti daljnjem razvoju grada – poručuju iz Grada Osijeka.
Priuštivo stanovanje u tom gradu usmjereno je posebice na obitelji sa srednjim dohotkom, uključujući mlade stručnjake, visokoobrazovane te obitelji zainteresirane za preseljenje u grad. Osijek upravo planira donijeti program za priuštivi najam stanova za mlade obitelji, a priprema i dvije nove mjere za njih: u Tenji će parcelirati 25 čestica koje bi na natječaju ponudio mladim obiteljima da na temelju prava građenja sagrade obiteljske kuće; druga mjera odnosi se pak na kupnju stanova od osnovnih škola koje će u sklopu programa priuštivog najma ponuditi mladim obiteljima, kao i dodatnih deset stanova iz postojećeg fonda. I APN (Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama) uključio se u rješavanje stambene problematike te će graditi 206 stanova, a Grad Osijek sudjelovat će u programu POS-a preuzimanjem financiranja komunalne infrastrukture i priključaka. Grad je također 2023. svojim novcem sagradio zgradu u Tenji s ukupno 68 stanova koje upotrebljavaa za potrebe stambenog zbrinjavanja osoba s popisa kandidata za davanje gradskih stanova u najam. Radi osiguravanja održivog rasta i razvoja grada počeli su se izrađivati urbanistički planovi koji se odnose na urbanu preobrazbu područja s postojećim kapacitetima i gradnju neizgrađenih područja. Osijek također kontinuirano radi na privlačenju novih ulaganja i jačanju kapaciteta lokalnih poduzetnika ponudom programa poticaja i olakšica za ulagače u poduzetničkim zonama, komunalnog doprinosa od nula eura i programa potpore malom gospodarstvu te politikom osobnog pristupa svakom ulagaču prema modelu dostupnosti 24/7.
Nezadovoljne županije
Novim zakonom o porezu na nekretnine koji će uskoro biti donesen županije nisu zadovoljne zato što ih isključuje. Sporna im je raspodjela prihoda od tog poreza. Zakonom se predviđa da dvadeset posto prihoda od poreza na nekretnine pripadne državi koja će tim novcem, radi daljnjeg ujednačavanja regionalnog razvoja, ispravljati fiskalne nejednakosti između općina i gradova. To će smanjiti prihod od poreza županijama, a nije osmišljena kompenzacijska mjera.
– Argument da su se u proteklom razdoblju znatno povećali prihodi i viškovi županija ne može biti opravdanje za takvu raspodjelu poreza na dohodak jer je jednodimenzionalan, odnosno promatra samo prihode. Naime, uz proračunske prihode zbog inflacijskih pritisaka na plaće i druge rashode povećali su se rashodi županijskih proračuna. O fiskalnom izravnanju na razini države trebala bi se brinuti država iz svojih izvora. Opravdano je i racionalno da se porez na nekretnine dijeli između jedinica lokalne samouprave i županija tako da udio općine odnosno grada iznosi 80 posto, a županije 20 posto – poručuju iz Primorsko-goranske županije.
Ta županija od 2022. provodi demografsku mjeru usmjerenu na poticajno stanovanje iliti stvaranje uvjeta za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji davanjem stanova u JLS-ovu vlasništvu u dugoročan, društveno dostupan najam (najamnina ispod tržišne cijene) kako bi se potaknuo preokret u negativnim demografskim trendovima u demografski najugroženijim područjima PGŽ-a. Tako su 2022. osigurana sredstva za adaptaciju pet stanova u gradovima Cresu, Vrbovskom i Čabru te općini Mrkoplju. U 2023. to je učinjeno s tri stana na području gradova Rijeke, Vrbovskog i Čabra, a tijekom ove godine toliko je stanova osigurano u Čabru i Vrbovskom te Mrkoplju.
I u Osječko-baranjskoj županiji predložili su da se porez na nekretnine dijeli između gradova, općina i županija, ali to nije prihvaćeno.
Smanjenje iseljavanja
Ipak, to nije omelo realizaciju stambenog zbrinjavanja. Osječko-baranjska županija provodi ga od 2019. u sklopu projekta ‘Stambeni krediti u funkciji poticanja gospodarstva‘ kojim subvencionira kamatne stope od jednoga postotnog boda na odobreni kredit poslovnih banaka s kojima zaključi ugovor na prvih deset godina otplate kredita, uz minimalan rok otplate od petnaest godina. Najviši je iznos kredita koji subvencionira 66.500 eura, za što je osigurano 50 milijuna eura. Tim projektom realizirana je kupnja 729 nekretnina, 411 kuća i 318 stanova. Osim toga, ta županija provodi i tridesetak projekata poticanja poduzetništva, među kojima su sufinanciranje kamatnih stopa na poduzetničke kredite, nepovratne potpore za poduzetnike… Pritom posebice ističe suradnju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak u realizaciji kreditnog programa ‘Poduzetništvo mladih, žena i početnika‘, gdje dodatno subvencionira kamate na kredite poduzetnika s dva postotna boda, pri čemu nema kamata za krajnje korisnike.
– Zbog svega toga Osječko-baranjska županija posljednjih godina bilježi kontinuirano povećanje broja trgovačkih društva i obrta te investicija. Stalan je porast broja zaposlenih i ujedno pad broja nezaposlenih, što utječe i na očigledno smanjenje iseljavanja iz županije – poručuju iz Osječko-baranjske županije.
Nakon potresa 666 novih stanova
Na području Sisačko-moslavačke županije, koja je prije četiri godine stradala u potresu, gradi se 36 višestambenih zgrada sa 666 stanova ukupne planirane vrijednosti od 100-tinjak milijuna eura. Pravo na smještaj u te stanove imat će vlasnici oštećenih nekretnina do njihove obnove, a poslije će se upotrebljavati za smještaj deficitarnoga kadra te za obitelji u potrebi. Od ukupno 36 zgrada, od kojih je većina u visokoj fazi gradnje, 20 će ih biti u Sisku, osam u Petrinji, dvije u Topuskom te jedna u Glini, Lekeniku, Kutini, Jasenovcu, Sunji i Hrvatskoj Kostajnici. Nakon završetka gradnje tih zgrada samo u Sisku stambeni fond povećat će se za ukupno 380 stanova. U sklopu Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija‘ (OPKK), sufinanciranoga sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, na području Sisačko-moslavačke županije gradi se i dvadeset višestambenih zgrada s 308 stanova: sedam u Glini, osam u Petrinji, dvije u Topuskom, dvije u Gvozdu i jedna u Dvoru, od kojih je većina već dovršena i useljena.
– Sve mjere Sisačko-moslavačke županije provode se radi zadržavanja i privlačenja stanovništva u županiju, ali i gospodarstvenika radi gospodarskog osnaživanja županije i poticanja zapošljavanja – poručuju iz Sisačko-moslavačke županije, navodeći također da je najveći županijski projekt u turizmu ‘Topusko na izvoru zdravlja – lječilišni i wellness-turizam na održiv način‘. Ukupna je vrijednost tog projekta 27,5 milijuna eura, a odobrena nepovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti iznose 17,2 milijuna eura.
Na području te županije također se ubrzano obnavljaju oštećeni objekti: domovi za starije, vrtići, škole... Posljednje tri godine Sisačko-moslavačka županija provodi niz mjera kojima potiče svoj gospodarski rast, poput dodjele nepovratnih potpora, subvencija kredita i osiguranja poduzetničke infrastrukture.