Postoji izreka da kada Sjedinjene Američke Države kihnu, ostatak svijeta se prehladi, no što se događa kada je Kina loše? Drugo po veličini svjetsko gospodarstvo suočava se s nizom problema, uključujući spori gospodarski rast, visoku nezaposlenost mladih i probleme na tržištu nekretnina.
Pokraj toga, predsjednik uprave zadužene kompanije za razvoj nekretnina u zemlji, Evergrande, stavljen je pod policijski nadzor, a dionice tvrtke su suspendirane na burzi. Dok sve ovo uzrokuje veliku glavobolju Pekingu, pravo je pitanje koliko je to važno za ostatak svijeta?
Analitičari vjeruju da su brige o nadolazećoj globalnoj katastrofi pretjerane, ali multinacionalne korporacije, njihovi radnici, pa čak i ljudi koji nemaju izravnih veza s Kinom vjerojatno će osjetiti barem neke od učinaka. U konačnici, ovisi o tome tko ste.
‒ Ako Kinezi počnu stezati remen utječe li to na globalnu ekonomiju? I ne baš toliko koliko biste mogli zamisliti, ali sigurno pogađa tvrtke koje se izravno oslanjaju na domaću kinesku potrošnju ‒ rekla je za BBC Deborah Elms, izvršna direktorica Azijskog trgovačkog centra u Singapuru.
Svako usporavanje će se osjetiti
Stotine velikih svjetskih kompanija kao što su Apple, Volkswagen i Burberry ostvaruju velik dio svojih prihoda od golemog kineskog tržišta i bit će pogođeni manjim trošenjem kućanstava. Posljedice će tada osjetiti tisuće dobavljača i radnika širom svijeta koji se oslanjaju na te tvrtke. Kad se uzme u obzir da je Kina odgovorna za više od trećine globalnog rasta, svako usporavanje osjetit će se i izvan njezinih granica.
Fitch, američka agencija za kreditni rejting, prošlog je mjeseca poručila da usporavanje Kine ‘baca sjenu na izglede za globalni rast‘ pa je smanjila svoju prognozu za cijeli svijet u 2024. godini. Međutim, prema nekim ekonomistima, ideja da je Kina motor globalnog prosperiteta je pretjerana.
‒ Matematički gledano, da, Kina čini oko 40 posto globalnog rasta, ali kome taj rast ide u korist? Kina ima ogroman trgovinski suficit, izvozi mnogo više nego što uvozi, tako da koliko Kina raste ili ne raste zapravo više ovisi o Kini nego o ostatku svijeta ‒ kaže George Magnus, ekonomist Kineskog centra Sveučilišta u Oxfordu.
Ipak, Kina troši manje na robu i usluge, a u kolovozu je uvezla gotovo devet posto manje sirovina i robe u usporedbi s istim razdobljem prošle godine kada je još uvijek bila pod ograničenjima zbog pandemije. Nadalje, kako prenosi BBC, slaba potražnja u Kini znači da će tamošnje cijene ostati niske što bi iz perspektive zapadnog potrošača bio dobrodošao način obuzdavanja rasta cijena koji ne uključuje daljnje podizanje kamatnih stopa. Kratkoročno, obični potrošači mogli bi imati koristi od usporavanja u Kini, ali postoje dugoročnija pitanja za stanovnike zemalja u razvoju.
Procjenjuje se da je u proteklom desetljeću Kina uložila više od bilijun dolara u ogromne infrastrukturne projekte, a više od 150 zemalja je dobilo kineski novac i tehnologiju za igradnju cesta, zračnih luka, morskih luka i mostova, no sada bi njena prednost u ovakvim projektima mogla patiti ako potraju njeni gospodarski problemi.
Xi Jinping bi mogao učiniti ‘nešto glupo‘
Iako su smanjena kineska ulaganja u inozemstvu moguća, nije jasno kako će trenutna ekonomska situacija u Kini utjecati na njezinu vanjsku politiku. Neki tvrde da bi ranjivija Kina mogla pokušati popraviti narušene odnose sa SAD-om, no američka trgovinska ograničenja djelomično su pridonijela padu kineskog izvoza u SAD od 25 posto u prvoj polovici ove godine, dok je američka ministrica trgovine Gina Raimondo nedavno proglasila zemlju nepogodnom za investiranje za neke američke tvrtke.
S druge strane, Peking nastavlja uzvraćati vlastitim ograničenjima pritom kritizirajući ‘hladnoratovski mentalitet‘ zapadnih zemalja i čini se da održava dobre odnose s autoritarnim vođama poput ruskog Vladimira Putina i sirijskog Bashara Al-Assada.
U isto vrijeme, niz dužnosnika SAD-a i EU-a nastavlja putovati u Kinu svakog mjeseca kako bi održali razgovore o bilateralnoj trgovini, no malo ljudi zapravo zna što se nalazi između kineske retorike i kineske politike.
Jedno od ekstremnijih tumačenja ove neizvjesnosti dolazi od neprijateljskih promatrača u Washingtonu, koji kažu da bi pad kineskog gospodarstva mogao utjecati na to kako se ono nosi s Tajvanom, samoupravnim otokom koji Peking smatra svojim teritorijem.
U svom govoru ranije ovog mjeseca, republikanski je predstavnik u američkom Kongresu Mike Gallagher izjavio da problemi u Kini čine kineskog čelnika Xi Jinpinga ‘manje predvidljivim‘ i da bi ga mogli navesti da ‘učini nešto vrlo glupo‘ u vezi s Tajvanom. Međutim, puno ljudi odbacuje ovu ideju, uključujući američkog predsjednika Joea Bidena koji je ovu mogućnost ocijenio manje vjerojatnom jer kineski čelnik trenutno ‘ima pune ruke posla‘ baveći se ekonomskim problemima vlastite zemlje.
‒ Ne mislim da će to uzrokovati invaziju Kine na Tajvan. Naprotiv, Kina vjerojatno nema isti kapacitet kao što je imala prije ‒ rekao je Biden.
Međutim, ako se jedna lekcija može naučiti iz povijesti, to je očekivati neočekivano, a što će biti na kraju s Kinom tek treba vidjeti.