Prognoza iz Bruxellesa: Hrvatska ulazi u razdoblje slabijeg rasta

Hrvatsko gospodarstvo počinje usporavati, pokazuje to redovita jesenska ekonomska prognoza Europske komisije. Premda je domaće gospodarstvo i dalje stabilno, prošlogodišnji rast BDP-a od 3,8 posto neće se ponoviti. Realni BDP, smatraju u Komisiji, i dalje će rasti, ali po stopi od 3,2 posto u 2025., 2,9 posto u 2026. i 2,5 posto u 2027. godini. Glavni poticaj i dalje solidnog rasta, kakvim ga nazivaju u Bruxellesu, ostaje snažna domaća potražnja, rast realnih plaća i zaposlenosti te investicije poduprte EU sredstvima. No, isto tako navode da će završetak Mehanizma za oporavak i otpornost postupno usporavati dinamiku ulaganja.

Usporavanje inflacije

Komisija prognozira da će sljedeće godine početi usporavati i inflacija. U ovoj godini iznosit će 4,3 posto, ponajprije zbog rasta cijena hrane i energije, a zatim će se smanjiti na 2,8 posto u 2026. i 2,2 posto u 2027. godini. Inflacija usluga i hrane postupno će slabiti, dok se za energiju očekuje ponovni rast zbog prestanka državnih mjera potpore 2026. te uvođenja ETS2 sustava 2027. Inflacija bez hrane i energije spustit će se s 4,8 posto u 2024. na manje od dva posto do kraja razdoblja.

Na tržištu rada očekuje se daljnji rast zaposlenosti, ali slabiji nego dosad: 2,1 posto u 2025., 1,5 posto u 2026. i 0,9 posto u 2027. Stopa nezaposlenosti zadržat će se na povijesno niskim razinama, na 4,7 posto u 2025., a slijedit će 4,5 posto u 2026. i 4,6 posto u 2027. Sve će to biti popraćeno nastavkom priljeva radne snage iz trećih zemalja i postupnim slabljenjem pritisaka na rast plaća.

Deficit opće države

No, Komisija navodi još jednu promjenu, pogoršanje fiskalnih kretanja. Deficit opće države porast će na 2,8 posto BDP-a u 2025., zatim na 2,9 posto u 2026., i blago se smanjiti na 2,8 posto u 2027. Razlozi su rast socijalnih naknada, posebno mirovina, jačanje mase plaća u javnom sektoru, ukidanje poreznih olakšica i rast javnih investicija. Unatoč tome, omjer javnog duga i BDP-a ostaje stabilan, 56,2 posto u 2025., 56,1 posto u 2026. i 55,9 posto u 2027., zahvaljujući snažnom nominalnom rastu gospodarstva.

Vanjska bilanca ostat će negativna: saldo tekućeg računa procjenjuje se na minus 2,9 posto BDP-a u 2025. te minus 3,2 posto u 2026. i 2027. godini. Uvoz će rasti brže od izvoza, djelomice zbog povećanog međunarodnog putovanja stanovništva, dok će izvoz usluga oslabiti zbog viših cijena turističkih usluga, ali se očekuje njegov oporavak prema kraju razdoblja.

Sveukupno, prognoza upućuje na stabilan, ali postupno slabiji rast, smirivanje inflacije, povijesno nisku nezaposlenost i fiskalne rizike povezane s rastućim rashodima i većim deficitima. No, razloga za oprez ima dovoljno jer završetak korištenja sredstava iz MOO-a i prelazak na sporije fondove EU dodatno će usporiti investicijsku dinamiku, što predstavlja ključni strukturni izazov za razdoblje nakon 2026., poručuju iz Komisije.

EU usporava

Dok Hrvatska ulazi u razdoblje umjerenijeg rasta, slično stanje očekuje se i u cijeloj Europskoj uniji. Prema jesenskoj prognozi, EU bi u 2025. i 2026. trebala rasti 1,4 posto godišnje, uz blago ubrzanje na 1,5 posto u 2027. Europodručje prati taj rast s nešto nižim stopama; 1,3 posto 2025., 1,2 posto 2026. i 1,4 posto 2027. 

Inflacija se u 2025. u europodručju očekuje na 2,1 posto, a potom bi se stabilizirala oko dva posto, dok će u cijeloj Uniji ostati blago viša, te bi 2027. mogla doseći 2,2 posto. Time se nastavlja postupno smirivanje cjenovnih pritisaka, premda su pojedini sastavni dijelovi inflacije, osobito energija, ovisno o ETS2 sustavu, izloženi povećanoj volatilnosti.

U globalnom okruženju, EU se suočava s rastućom neizvjesnošću trgovinske politike. Američke carine, koje su na najvišim razinama u posljednjih stotinjak godina, uz glavnu stopu od 15 posto i brojne sektorske iznimke, remete obrasce trgovine te potiču preusmjeravanje kineskog izvoza prema Europi. Istodobno, EU i dalje ima relativnu prednost na američkom tržištu zbog nižih efektivnih carina, iako se očekuje da će doprinos neto izvoza rastu BDP-a ostati negativan 2025. i 2026., prije stabilizacije 2027.

Privatna potrošnja u EU oporavlja se sporije od očekivanog, djelomice zbog povišene štednje kućanstava, ali bi tijekom prognoznog razdoblja trebala stabilno rasti oko 1,5 posto godišnje. Investicije, potaknute fiskalnim impulsom u Njemačkoj te ubrzanim korištenjem sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost i kohezijskih fondova, trebale bi ojačati 2026., prije blagog usporavanja 2027.

Tržište rada ostaje snažno. EU bi 2025. i 2026. trebala bilježiti rast zaposlenosti od 0,5 posto, a nezaposlenost se predviđa na 5,9 posto u 2025. i 2026., uz pad na 5,8 posto u 2027. godine. Usporavanje rasta zaposlenosti u kombinaciji s bržim rastom BDP-a znači i blagi oporavak produktivnosti, dok rast plaća postupno slabi.

Velike razlike

Fiskalna pozicija Unije pritom se pogoršava. Deficit opće države EU trebao bi porasti s 3,1 posto BDP-a u 2024. na 3,3 posto u 2025. i 2026., a zatim na 3,4 posto u 2027., uz rastuće obrambene izdatke, više kamatne troškove i spore fiskalne prilagodbe. Omjer duga u EU predviđa se na 85 posto BDP-a 2027., uz još nepovoljniji trend u europodručju, koje bi moglo dosegnuti 91 posto. Razlike među državama ostaju velike: do 2027. četiri će članice imati dug viši od 100 posto BDP-a.

Sveukupno, EU ulazi u razdoblje skromnog rasta, usporenog potencijala i postupnog fiskalnog pogoršanja, uz trgovinsku neizvjesnost i strukturne izazove koji će pritisnuti investicije i izvoz.