Poboljšana je procjena rasta i u 2024. unatoč izostanku impulsa iz okruženja
U ključnim (polugodišnjim) proljetnim prognozama, Europska komisija je u osnovnom scenariju procjenu rasta BDP-a Hrvatske u ovoj godini poboljšala za 0,6 postotnih bodova na 1,6 posto. (HUP: 1,0%), piše HUP u svojim tjednim analizama.
Pritom su prema doprinosu rastu BDP-a u 2023. godini najviše poboljšane procjene rasta osobne potrošnje, javne potrošnje te izvoza. Očekivana stopa rasta je iznad očekivane stope rasta u euro području od 1,1 posto. Interesantno je da je EK za sličnu ‘deltu’ poboljšala procjenu rasta BDP-a u 2024. godini na 2,3 posto (HUP: 2,0%) nakon što je blago snizila procjenu rasta BDP-a u euro području na 1,4 posto uslijed rastućih neizvjesnosti na globalnoj sceni.
Europski ekonomski izgledi su općenito podržani ekonomskim otvaranjem Kine, značajnim popuštanjem napetosti u lancima dobave, padom veleprodajnih cijena energenata, ubrzanjem rasta osobne potrošnje u 2024. godini te solidnim rastom investicija u obje godine zahvaljujući kulminaciji projekata financiranih EU fondovima nove generacije. Među negativnim faktorima po rast ističe se nastavak geopolitičkih previranja, pogoršanje uvjeta financiranja uslijed snažnog stezanja centralnih banaka te fragmentacija svjetske ekonomije. U travanjskim globalnim ekonomskim izgledima, Međunarodni monetarni fond, primjerice, očekuje da ‘fragmentacija’ u srednjem roku ‘proizvodi’ negativni utjecaj na europski BDP nešto viši od 2 posto.
Iako nešto konzervativnije, procjene HUP-a za Hrvatsku na tragu su očekivanja EK zahvaljujući jačanju turističkih izgleda, u prosjeku benignijem euro okruženju te robusnijem tržištu rada po pitanju rasta zaposlenosti te realnog rasta plaća, odnosno ukupnih primanja zaposlenih. Pritom naravno ne smijemo zanemariti negativne rizike koji mogu proizaći uslijed materijalizacije rizika iz okruženja i to posebno u slučaju ponovne aktualizacije energetske krize, (plitke) recesije u euro području u ostatku godine, povišene inflacije, prekomjernog stezanja centralnih banaka, volatilnosti financijskih tržišta te (još snažnijeg) pogoršanja uvjeta financiranja. U ozračju spomenutih neizvjesnosti ne bi nas smjelo iznenaditi da realni sektor u mnogim članicama EU pa tako i u Hrvatskoj aktualizira svoje planove restrukturiranja kako bi spremnije dočekao nadolazeće snažno ekonomsko usporavanje.