Proizvođačke cijene u industriji EU-a porasle su u ožujku najsnažnije otkada je Eurostat počeo objavljivati podatke u veljači 2000. godine, odražavajući poskupljenje energenata i sirovina pod utjecajem rata u Ukrajini.
Na razini EU-a proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle su u ožujku 5,4 posto u odnosu na veljaču kada su uvećane 1,1 posto, utvrdio je Eurostat. U eurozoni uvećane su 5,3 posto, najsnažnije od prošlogodišnjeg listopada.
Najviše je na oba područja ubrzao rast proizvođačkih cijena u energetskom sektoru, odražavajući utjecaj rata u Ukrajini koji je Rusija pokrenula krajem veljače. Zapadne zemlje uvele su Rusiji niz sankcija, blokirajući joj, između ostalog, pristup međunarodnom sustavu plaćanja.
Rusija je važan dobavljač energenata za EU, koji su poskupjeli još krajem prošle godine zbog vala potražnje potaknutom oporavkom gospodarstva od koronakrize.
U takvim su uvjetima proizvođačke cijene u energetskom sektoru EU-a u u ožujku porasle za 11,6 posto u odnosu na veljaču kada su uvećane samo 1,2 posto. U eurozoni njihov je rast ubrzao s 1,2 na 11,1 posto.
Snažno je na oba područja ubrzao i rast proizvođačkih cijena u sektoru intermedijarnih proizvoda, s 1,6 na oko 2,8 posto. Kada se isključi energetski sektor, cijene su u EU bile više 2,3 posto a u eurozoni 2,1 posto nego u veljači.
Skok u Irskoj
Daleko najveći rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda zabilježila je u ožujku Irska, za 36,1 posto u odnosu na veljaču. Slijede Grčka i Portugal gdje su uvećane 8,8 odnosno 8,4 posto.
U Hrvatskoj proizvođačke cijene industrijskih proizvoda bile su u ožujku veće za 3,9 posto nego u veljači kada su porasle 1,9 posto. Stopa rasta u ožujku najviša je od listopada prošle godine. Istu stopu rasta bilježila je i Finska.
Pad proizvođačkih cijena zabilježila je samo Slovačka, za 1,1 posto, dok su na Malti stagnirale.
Skupa energija i sirovine
Na godišnjoj razini proizvođačke cijene u industriji EU-a porasle su u ožujku za 36,5 posto, te za 36,8 posto u industriji eurozone, što su najviše stope njihovog rasta otkada je europski statistički ured počeo objavljivati podatke početkom 2000.
Cijene u energetskom sektoru bile su na oba područja dvostruko veće nego u prošlogodišnjem ožujku. Dvoznamenkasti rast bilježio je i sektor intermedijarnih dobara, sa skokom cijena za 22,8 posto EU, te za 22,6 posto u eurozoni.
Kada se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene u industriji EU-a bile su u ožujku više 14,1 posto a u eurozoni 13,6 posto.
Hrvatska uz Češku
Irska industrija prednjačila je skokom proizvođačkih cijena i na godišnjoj razini, udvostručivši ih u odnosu na prošlogodišnji ožujak, pokazuje izvješće Eurostata.
Slijede Rumunjska i Danska gdje su porasle 67,6 odnosno 62 posto.
U Hrvatskoj proizvođačke cijene industrijskih proizvoda bile su u ožujku za četvrtinu više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, što je njihov najsnažniji rast otkada Eurostat raspolaže podacima. U veljači uvećane su za 21,4 posto.
Istu stopu rasta bilježila je u ožujku i Češka, a blizu su i Finska i Francuska sa stopom rasta proizvođačkih cijena od 23,9 odnosno 26,5 posto.
Jednoznamenkasti rast bilježila je samo Malta, za 7,2 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.