Proračun na klimavim nogama: javni sektor guta rast BDP-a

Plan državnog proračuna za 2026. godinu temelji se na očekivanom rastu BDP-a od 2,7 posto, što je u skladu s projekcijama HNB-a (2,8 posto) i Europske komisije (2,9 posto). No, u kontekstu usporavanja europskog gospodarstva, manjeg domaćeg fiskalnog impulsa i hlađenja tržišta rada, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predviđa nešto skromniji rast od 2,5 posto.

Vladina procjena inflacije od 2,8 posto, iako blago iznad prognoze HNB-a (2,6 posto), mogla bi se pokazati preniskom s obzirom na snažan rast plaća i kontinuirane pritiske na dodatno povećanje u javnom sektoru.

Prema HUP-u, planirani rast poreznih prihoda od 5,5 posto u skladu je s očekivanim nominalnim rastom gospodarstva, no planirani rast prihoda od doprinosa od 8,2 posto ocjenjuje se pretjerano optimističnim. On se temelji na procjeni rasta prosječne bruto plaće za 5,8 posto i zaposlenosti za 1,8 posto, iako je rast plaća u privatnom sektoru gotovo zaustavljen.

Dodatno, prognoza zapošljavanja ispod razine rasta BDP-a implicira očekivani rast produktivnosti od oko 1 posto, što je teško ostvarivo nakon dvije godine stagnacije poslovnih ulaganja. Realni rast produktivnosti po radnom satu od 2,3 posto godišnje između 2020. i 2024., koji je bio ključan za napredak Hrvatske, trenutno je pod pritiskom.

Rashodna strana proračuna također izaziva zabrinutost. Masa plaća u javnom sektoru trebala bi porasti za 4,9 posto (oko 311 milijuna eura), no to je ispod nominalnog rasta ekonomije. Unatoč tome, Vlada se i dalje suočava s pritiscima za nova povećanja plaća. U razdoblju 2024.–2025. masa plaća porasla je za čak 64,1 posto ili 2,5 milijardi eura, a zahtjevi za povišicama i dalje traju.

Naknade građanima, uključujući mirovine i inkluzivne dodatke, rastu 9,3 posto (1,1 milijardu eura), što nadmašuje kapacitete rasta ekonomije. Hrvatska pritom prednjači u Europskoj uniji po rastu mase plaća u općoj državi – čak 72,1 posto u samo tri godine.

Kako navodi HUP, povećanja plaća nisu bila povezana s ispunjenjem radnih ciljeva niti s povećanjem učinkovitosti državne administracije. Primanja zaposlenih u javnom sektoru, prema njihovim podacima, od 2021. do danas su se – udvostručila.