Državni proračun za 2023., koji je u utorak izglasan u Saboru, prvi u eurima, ne otkriva samo kakvi su apetiti države nego i to koliko će nam država vratiti. Proračunski paket ‘težak‘ je 26,7 milijardi eura, a kad se tomu dodaju 7,3 milijarde eura ukupnih rashoda izvanproračunskih korisnika, riječ je o čak 34 milijarde eura. Vlada u prvi plan izdvaja proračunske transfere namijenjene građanima i tvrtkama (od covida do energetskih mjera). Pokušali smo otkriti i kakve prilike za biznis donosi ključni godišnji državni dokument. To je već malo ‘nemogućija‘ misija koju je Ministarstvo financija i dodatno otežalo jer nije objavljena ni jedna jedina tablica u Excelu. Tako u ovoj fazi donošenja saborski zastupnici, ali i nadobudni analitičari, mogu govoriti/pisati napamet ili se referirati na službene izvode. Ili ručno kopati po dokumentu od 2584 stranice u nepreglednom formatu PDF-a, što smo učinili mi.
Uza sve ‘zadane‘ kategorije koje podrazumijevaju održavanje javnoga sustava (zdravstvenog, školskog, sigurnosnog…), ovaj je proračun u znaku izdašne pomoći iz fondova EU, iz kojih će doći čak petina proračunskih prihoda. To bi trebao biti vrhunac korištenja europskih sredstava. Budući da Europa inzistira na digitalnoj i zelenoj tranziciji, to je ujedno proračunska mantra, uz dodatak koji se odnosi na divljanje cijena energije i uz lokalnu specifičnost obnove od potresa.
Prema tome, najveći dobitnici proračuna za 2023. trebali bi biti građevinari, IT sektor i niz poduzetnika u energetskom sektoru – od LNG-a do obnovljivih izvora. Ukupnu lukrativnost za većinu energetskog sektora neće znatno umanjiti ni porez na ekstraprofit, koji obuhvaća samo najveće kompanije (ne samo energetske). Međutim, proračun nije sektorski usmjeren, nego su rashodi za, primjerice IT, raspršeni po svim korisnicima, programima i potprogramima, a slično je i sa zelenom tranzicijom.
Što može građevinska operativa očekivati od novca namijenjenoga otklanjanju posljedica potresa?
Država je predvidjela da će potrošiti 270,8 milijuna eura, no znamo kako je sve loše krenulo. To potvrđuju i proračunski dokumenti. U godini nakon potresa za obnovu konstrukcijskih oštećenja potrošeno je sramotnih 26.304 eura, što bi bilo dovoljno jedva za četvrtinu jednog od četiri državna Audija kupljena za najviše dužnosnike. Dogodine taj iznos raste s ovogodišnjih 14,8 milijuna eura na 61 milijun, a u dvije sljedeće godine projiciran je trošak od još gotovo 200 milijuna eura.
Međutim, ove godine u Fondu za obnovu provedeno je 0% (nula posto!?) akata o obnovi i novčanoj pomoći Ministarstva te isto toliko zahtjeva za organiziranu obnovu nekonstrukcijskih elemenata zgrade na temelju javnih poziva Fonda. Taj tužni postotak trebao bi dogodine biti podignut na 95 –98 posto. A koliko će obnova trajati, proračun za 2023. s projekcijama za 2024. i 2025. ne otkriva. Fond, naime, sa sadašnjih jedan posto obnovljenih kuća i zgrada cilja na osam posto obnovljenih objekata 2023. odnosno 40 posto 2025. Ostaje još 60 posto. Za to vrijeme Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje potrošit će dogodine 61 milijun eura za objekte u privatnom vlasništvu i još 62 milijuna za objekte u državnom vlasništvu, čime bi se obnovilo svih 500 oštećenih državnih objekata. Samo na obnovu Sabora potrošit će se 80 milijuna eura u tri godine, od čega više od 13 milijuna 2023.
Pa, ako je tempo obnove neizvjestan, građevinskom sektoru izvjesniji su poslovi gradnje novih stambenih objekata. Doduše, Europski odbor za sistemski rizik (ESRB) upozorio je u veljači nekoliko zemalja članica (pa i Hrvatsku) da bi rast cijena nekretnina mogao ugroziti gospodarstvo i izazvati krah tržišta nekretnina pa je pozvao na provedbu hitnih mjera i od država zatražio da ne potiču zaduživanje građana subvencioniranim kreditima.
Ipak, to je jedan od rijetkih primjera hrvatskog neposluha prema europskim institucijama. APN 2023. planira dovršiti još 427 stanova POS-a, ali i subvencije za 5700 kredita za kupnju stanova. I, dok prva mjera može malo blagotvorno utjecati na cijene stambenih kvadrata, poticaji za kredite zasigurno će napuhati nekretninski balon i povećati rizik od kraha tržišta. Uostalom, u gradnju će se dogodine uložiti nepunih 20 milijuna eura (na razini ove godine), a kreditni poticaji odnijet će rekordnih 50 milijuna eura, što je 14 milijuna odnosno 39 posto više nego ove godine.
Poduzetnici na sve strane traže signale o tome kakvi će biti uvjeti na tržištu. U te signale mogao bi se ubrojiti i podatak o povećanju proračuna Carinske uprave za 12,6 posto te Porezne uprave za 15,7 posto. Namjera je povećati naplaćena porezna davanja u odnosu na zaduženje s 96,16 na 97 posto. To je naoko malo povećanje efikasnosti naplate poreza, ali zakon velikih brojeva reći će da se tako planira prikupiti još više od sto milijuna eura poreza, što znači u prosjeku tisuću eura dodatnih davanja za svakog poduzetnika.
Proračunski semafor
238,9 milijuna eura iznose naknade štete i troškovi arbitražnog postupka prema presudi Ina – Mol
137 milijuna eura potrošit će se za deset lučkih uprava. Sljedeće godine zatvara se investicijski ciklus u Rijeci, a otvaraju se dodatna veća ulaganja u osječku, šibensku i vukovarsku luku
75 milijuna eura stajat će 2023. gradnja plinovoda Zlobin – Bosiljevo i povećanje kapaciteta LNG terminala; ukupna je cijena 180 milijuna eura
59,7 milijuna eura predviđeno je za subvencioniranje cijene plina kućanstvima i MSP-u, gotovo 40 milijuna manje nego ove godine
13 milijuna kuna ulaže se u mreže državne informacijske infrastrukture sa svjetlovodom, 1,9 milijuna eura u stvaranje mobilne platforme za e-Usluge, 1,1 milijun u usklađivanje s e-Standardima, a vrhunac uspostave jedinstvenoga kontaktnog centra za sve elektroničke javne usluge za pružanje korisničke potpore bit će 2023. s 3,1 mil. eura
6,4 milijuna eura namijenjeno je za smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora i još 5,3 milijuna u višestambenim zgradama
5,9 milijuna eura početni je trošak obnove cijele zastarjele flote Službe traganja i spašavanja na moru. Ukupan trošak za 34 plovila u šest godina bit će veći od 35 milijuna eura
► Sutra: Koliko će novca i kako trošiti izvanproračunski korisnici