Od 1. siječnja 2025. na snagu stupaju izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o lokalnim porezima, ali još nije poznato što će se događati s izmjenama zakona kojima se dosadašnji porez na kuće za odmor transformira u porez na nekretnine. Pritišće se sa svih strana
Posljednjih nekoliko godina znatno su se napunili džepovi središnje države, a loše ne stoje ni jedinice lokalne samouprave, koje nastavljaju investicije. Ovih dana, istekom zakonskog roka od 15. studenoga, svjetlo dana ugledali su prijedlozi proračuna najvećih gradova u zemlji. Veličinom prednjači, naravno, onaj zagrebački. Proračun glavnoga grada za 2025. iznosit će 2,94 milijarde eura, što je 5,5 posto više u odnosu na ovogodišnji. Što se tiče kapitalnih ulaganja koje će donijeti ovaj proračun, gradonačelnik Tomislav Tomašević na predstavljanju sredinom studenoga rekao je da ove godine počinje realizacija obnove stadiona u Kranjčevićevoj, zatim obnova kina Europa, rekonstrukcija Heinzelove ulice, što uključuje novu tramvajsku prugu i kolektor, te gradnja podvožnjaka Medpotoki u Gajnicama.
Planirano je povećanje prihoda iz europskih fondova za 62 posto, na 186 milijuna, a povećat će se i zaduženje sa 108 na 175 milijuna eura. Kako je objasnio Tomašević, to je zaduženje isključivo povezano s kapitalnim projektima i Europskom investicijskom bankom, i to s vrlo niskim kamatama.
Velike ambicije ima i riječko vodstvo, ako je suditi prema prijedlogu rekordnog proračuna ‘grada koji teče‘.
Rekordni proračuni
Gradonačelnik Marko Filipović predložio je da proračun Rijeke u 2025. teži 226,4 milijuna eura, što je povećanje od 13,5 posto u odnosu na prvi rebalans 2024., odnosno za 10,6 posto više u odnosu na prijedlog ovogodišnjega drugog rebalansa. Gradonačelnik je na predstavljanju proračuna najavio veća izdvajanja za socijalni program, za 40 posto. Iduće godine očekuje se završetak projekta ‘Energana‘, a uredit će se postojeća sportsko-obrazovna zona Trsat. Riječ je o sveobuhvatnom projektu rekonstrukcije centra Trsata u tri komponente: energetska obnova OŠ-a Trsat, energetska obnova i rekonstrukcija Dvorane mladosti, sagrađene prije više od pedeset godina, i uređenje javne površine sportsko-obrazovne zone Trsat.
S pomoću mehanizma ITU sufinancirat će se i još jedan novi projekt, rekonstrukcija objekta Exportdrva u multifunkcionalni prostor. U idućoj godini u Rijeci planiraju i gradnju novih POS-ovih stanova na Zametu. Za Rijekom ne žele zaostati ni južnije. Još jedan rekordno visok bit će i proračun grada Splita, – od 392 milijuna eura. Medijska izvješća s predstavljanja proračuna naglasak su stavila na podatak da više od petine prijedloga proračuna otpada zaduživanje Grada, u iznosu od 84,3 milijuna eura. Splitski gradski oci predvođeni gradonačelnikom Ivicom Puljkom namjeravaju od tih 392 milijuna eura čak 120,4 milijuna eura iskoristiti za ‘nastavak najvećega investicijskog ciklusa u splitskoj povijesti‘.
Taj investicijski ciklus podrazumijeva kapitalna ulaganja između 2025. i 2027. u infrastrukturu, primjerice gradnju prometnica, javnih garaža i javnih površina, zatim gradnju, dogradnju i rekonstrukciju vrtića, škola i školskih dvorana te obnovu stadiona Poljud. U Splitu pripremaju i europske projekte poput Doma mladih, roh-bau faze Tehnološkog parka Split te ulaganje u obnovljive izvore energije. Uza završetak projekta Žnjan splitska gradska uprava namjerava se pozabaviti i priuštivim stanovanjem pripremom dokumentacije za gradnju stanova na Mejašima, Brodarici i Korešnici.
Promjene prihoda
Gradove i općine najviše zabrinjava što će biti s njihovim proračunskim prihodima s obzirom na to da od 1. siječnja 2025. stupaju na snagu izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o lokalnim porezima. Također, još nije poznato što će se događati s izmjenama zakona kojima se dosadašnji porez na kuće za odmor transformira u porez na nekretnine. Ukupno gledajući, zagrebačka gradska uprava očekuje da će ove godine zbog poreznih izmjena uprihoditi 130 milijuna eura manje. To će biti već druga velika promjena poreznih prihoda lokalne samouprave, nakon što je početkom ove godine stupilo na snagu ukidanje glasovitog prireza porezu na dohodak. Istodobno je proširen raspon za određivanje stopa poreza na kuće za odmor. Takva izmjena poreznog sustava upućuje lokalne vlasti da teret oporezivanja usmjere prema nekretninama, tvrdi Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova.
– Do 2024. kuće za odmor mogle su se maksimalno oporezivati s dva eura po četvornome metru, a od te godine maksimalna granica iznosi pet eura. Od 463 grada i općine koji su 2023. imali porez na kuće za odmor, njih 162 utvrdili su su taj porez u većem iznosu od dva eura, a 57 u maksimalnom iznosu od pet eura – navodi Runtić i dodaje da su gradovi i općine dodatno smanjili porezno opterećenje rada jer je od 302 grada i općine koji su imali prirez njih 242 (80,3 posto) smanjilo ili ukinulo prirez, 32 jedinice (10,5 posto) ostavile su isto opterećenje, a 28 (9,2 posto) povećalo ga je. Ipak, ukupno gledajući, porezna reforma nije ostavila traga na financijama lokalne samouprave, barem ne u negativnom smislu.
– Unatoč povećanju neoporezivog dohotka i smanjenju stopa prihodi gradova, općina i županija u 2024. porasli su zbog povećanja plaća, rasta dohotka od iznajmljivanja imovine i rasta dohotka od kapitala. Porez na dohodak od kapitala (dividenda, udjeli u dobiti, kapitalni dobici) i dohodak od imovine najbrže su rastući izvori u prethodne četiri godine, a dohodak od nesamostalnog rada izvor je koji raste najsporije – tvrdi Runtić.
Više od poreza
Naime, u prvih 10 mjeseci ove godine u usporedbi s istim lanjskim razdobljem prihodi gradova od poreza na dohodak povećali su se za 22 posto, općina za 25 posto, županija za 34 posto i Grada Zagreba za 23 posto. Istodobno su se zbog porasta cijena usluga, robe i radova povećali rashodi gradova i općina za nabavu građevinskih radova (prometnice, škole, vrtići i drugi objekti društvene namjene), prehrane u objektima društvene namjene, pružanje javnih usluga (porast troškova prijevoza učenika, porast plaća u vatrogastvu, odgoju i obrazovanju) te druge robe i usluga. Unatoč ukupnom povećanju prihoda pojedinačni gradovi i općine ostvarili su znatno manji rast od navedenog, uz povećanje troškova nabave robe, usluga i radova – ocjenjuje Runtić.
S obzirom na takav rast prihoda, jedinice lokalne samouprave rado su viđeni klijenti banaka u slučaju da im zatreba kredit za financiranje investicija, to više što je zaduženost lokalne samouprave prilično niska. Runtić naglašava da se gradovi i općine smiju zaduživati samo za investicijske projekte, i to isključivo uza suglasnost Vlade unutar restriktivnog okvira za zaduživanje te stoga nema rizika vezanih uza sposobnost podmirivanja obveza.
– Ukupan dug lokalnih vlasti (dugoročni i kratkoročni krediti, dugoročni dužnički vrijednosni papiri) trenutačno iznosi 22,1 posto njihovih prihoda uz rok dospijeća veći od pet godina, što upućuje na vrlo nisku zaduženost. Od 2019. do 2022. gradovi i općine su se u pravilu zaduživali uz kamatne stope od jedan do 1,9 posto, a kamatne su stope 2023. znatno porasle. U 2020. i 2021. važnu ulogu za lokalne jedinice imali su beskamatni krediti Ministarstva financija za osiguranje likvidnosti, a ti su krediti većinom u međuvremenu otplaćeni – naglašava Runtić.
Prije desetak godina, prije velike financijske krize, gradovi su veće investicijske projekte financirali i municipalnim obveznicama.
Skloni dugu i kreditima
Između 2004. i 2008. izdavali su ih Koprivnica, Rijeka, Split, Zadar, Vinkovci i Osijek, pokazuju podaci Zagrebačke burze. Danas su na Zagrebačku burzu uvrštene samo obveznice Grada Varaždina iz 2021., vrijedne tadašnjih 67 milijuna kuna. Dario Runtić napomenuo je da su u prethodnim godinama lokalnim vlastima na raspolaganju bili krediti komercijalnih banaka i HBOR-a po niskim kamatnim stopama i znatna nepovratna sredstva Europske unije. Izdavanje municipalnih obveznica, kao skupljeg i kompleksnijeg instrumenta financiranja lokalnog razvoja, zato nije bilo u primarnom fokusu lokalnih vlasti.
– Iako gradovi imaju iskustva s izdavanjem municipalnih obveznica, u prethodnom razdoblju plasman je u pravilu ovisio o institucionalnim ulagačima, a interes javnosti bio je ograničen. S obzirom na promjene vezane uz kamatne stope i popularizaciju ponude obveznica predvođenu Ministarstvom financija, odnosno veći interes malih ulagača i razrađenu platformu za ulaganje, municipalne obveznice postat će interesantniji instrument za lokalne vlasti. Moguće promjene prioriteta u idućoj financijskoj omotnici Europske unije također su potencijalni katalizator takve promjene – smatra Runtić.
Kako dodaje, za razliku od prethodnog razdoblja lokalne vlasti sklopile su mnoge sporazume međusobne institucionalne suradnje uz financijski poticaj središnje vlasti, ali i s pomoću instrumenata integriranih ulaganja Europske unije.
– To je stvorilo osnovu za izdavanje obveznica kojima bi se financirao znatno veći paket municipalnih projekata i ciljalo mnogo više malih ulagača nego što je to do sada bio slučaj s municipalnim obveznicama – napominje savjetnik u Udruzi gradova.
Imajući na umu stalan interes građana za državni dug, financijaši u odjelima lokalne samouprave ne bi trebali odmahnuti rukom na takvo rješenje.