Na rast plaća najviše će utjecati povišice u javnom sektoru i rast minimalca
U 2024. godina Hrvatska udruga poslodavaca očekuje povećanje prosječnih bruto plaća od 10 posto, što osigurava dvije uzastopne godine rasta realnih plaća od oko 6 posto i čime Hrvatska prednjači u CEE regiji i na razini EU, navode u ovotjednooj analizi. Dodamo li neoporeziva primanja te primitke u naravi, očekuje se porast ukupnih primanja zaposlenih od dodatnih 15 posto nakon što su primanja tijekom prošle godine skočila gotovo 20 posto.
Razlika privatnog i javnog sektora
Glavni razlozi su do sada neviđeni rast mase plaća u državnom proračunu od čak 32 posto u izbornoj godini te gotovo rekordno povećanje minimalne plaće (+20 posto prema 7,2 posto u EU) koje je znatno iznad očekivane stope rasta kolektivnougovorenih plaća u euro području u 2024. od oko 4,5 posto.
Štoviše, manjak radne snage odnosno napetost na tržištu rada pokazuje podatak da 40 posto menadžera u industriji, 30 posto u uslugama te 60 posto njih u graditeljstvu, ‘krivi’ manjak radne snage kao jedno od glavnih ograničenja u poslovanju. Bez reformi državne administracije, snažniji rast plaća u javnom sektoru u odnosu na privatni sektor zasigurno neće imati pozitivan efekt na smirivanje inflacije.
Iako su i članice HUP-a lani u prosjeku podigle primanja zaposlenih za 15-20 posto, također znatno iznad inflacije, velika je razlika kad to radi privatni sektor na temelju produktivnosti i rezultata i kad isto bez posebnih kriterija radi velika država (oko 50 posto BDP-a) i šalje signale u pogledu kretanja troška rada u ostatku ekonomije.
Rast produktivnosti ključan
Snažan realni rast plaća uz ubrzanu konvergenciju cijena usluga, koje su i dalje za oko 30 posto ispod prosjeka EU, zadržava inflaciju u Hrvatskoj iznad prosjeka euro područja u srednjem roku, što podiže rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena. Naime, u srednjem roku, bruto plaće ne bi smjele rasti nominalno za više 5 posto, pojednostavljeno rečeno iznad zbroja ciljane inflacije (oko 2 posto) te rasta produktivnosti (2-3 posto) ako želimo ostati u okvirima koji ne doprinose jačanju inflacije te narušavaju konkurentnost ekonomije.
Glavni preduvjet za održiv rast plaća i njihovo približavanje prosjecima EU je veći rast produktivnosti. Za uspinjanje u bruto dodanoj vrijednosti te produktivnosti nužan je koordinirani splet strukturnih politika kroz smanjenje poreznog klina visokokvalificiranih zaposlenih, aktivne politike tržišta rada, ubrzanje pravosudnih mehanizama, jačanje platformi prikupljanja rizičnog kapitala i stalnu reformu obrazovanja prema potrebama tržišta rada.
Prostora za rast produktivnosti ima i to naročito u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji te komunalnim poduzećima gdje najviše zaostajemo u odnosu na referentne vrijednosti.