Najnovije izvješće Global Energy Monitora pokazuje da se prošle godine otvorilo najviše kapaciteta za proizvodnju energije na ugljen još od 2016. godine, s time da je Kina glavni i najveći pokretač rasta.
Neto godišnji kapacitet ugljena porastao za 48,4 GW (gigavata), što predstavlja povećanje od 2 posto u odnosu na prethodnu godinu s tim da je samo Kina činila oko dvije trećine novih kapaciteta elektrana na ugljen. Druge zemlje koje su postavile nove elektrane na ugljen bile su Indonezija, Indija, Vijetnam, Japan, Bangladeš, Pakistan, Južna Koreja, Grčka i Zimbabve.
U međuvremenu, druge zemlje, poput SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, usporile su stopu zatvaranja elektrana, te su prošle godine povukli tek 22,1 GW, što je najmanje od 2011. godine. Autori izvješća preporučuju državama da se obvežu na brže zatvaranje elektrana na ugljen, a državama poput Kine da usvoje strože kontrole nad razvojem i korištenjem novih elektrana. Puka nadanja ekipe iz Global Energy Monitora.
- Ako se to ne dogodi možemo zaboraviti na ispunjavanje ciljeva iz Pariškog sporazuma – rekla je Flora Champenois, analitičarka Global Energy Monitora.
Pariški klimatski sporazum, koji je 2015. potpisala većina svjetskih vlada, postavio je dugoročne ciljeve kako bi se značajno smanjile emisije stakleničkih plinova uzrokovanih fosilnim gorivima poput ugljena. Međutim, energetski kapaciteti ugljena nastavljaju postojano rasti. Kina je zasebno postavila cilj dostizanja neto nule do 2060. Predsjednik Xi Jinping rekao je 2021. da će Kina ‘strogo kontrolirati potrošnju ugljena‘ do 2025. i da će nakon toga postupno smanjiti potrošnju ugljena.
Ipak, prema podacima GEM-a, Kina je prošle godine započela s izgradnjom 70,2 GW novih kapaciteta na ugljen, što je gotovo 20 puta više od ostatka svijeta s 3,7 GW. Unatoč tome, GEM je rekao da uz ‘trenutnu i odlučnu akciju‘, Kina još uvijek može ispuniti svoje klimatske ciljeve, uključujući cilj koji je Nacionalna uprava za energetiku postavila 2022. da ukine 30 GW energije na ugljen do 2025. No, malo je vjerojatno da će se to zaista i dogoditi.
Iako su niske stope umirovljenja elektrana na ugljen pridonijele uspješnici ugljena 2023., očekuje se da će se gašenja ubrzati u SAD-u i Europi, navodi se u izvješću.
Pali ugljen za zelenu energiju
Iako je Kina glavni korisnik ugljena, na koji otpada više od polovice potrošnje od 2011., također je pomogla u širenju globalnih kapaciteta obnovljive energije. Prema izvješću IEA-e, povećanje globalnih obnovljivih kapaciteta povećalo se za gotovo 50 posto na gotovo 510 GW u 2023., što je najbrža stopa rasta u dva desetljeća.
Dok je povećanje kapaciteta obnovljivih izvora energije u Europi, Sjedinjenim Državama i Brazilu dosegnulo vrhunce svih vremena, ubrzanje Kine bilo je izvanredno, navodi se u izvješću.
Kina je pustila u rad onoliko solarnih kapaciteta koliko i cijeli svijet 2022. godine, dok su kapaciteti vjetroelektrana također porasli za 66 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavila je IEA.
Međutim, stručnjaci tvrde da je brzi gospodarski rast Kine, u kombinaciji s nepouzdanom i isprekidanom prirodom obnovljivih izvora energije, zadržao ugljen kao kritičnu rezervnu opciju za gospodarstvo usmjereno na proizvodnju. Kina se također nalazi među prvih pet zemalja u smislu globalnih rezervi ugljena, ali ne i drugih, manje zagađujućih opcija poput nafte i prirodnog plina, prema Robu Thummelu, generalnom direktoru investicijske tvrtke za energetski vrijednosni lanac Tortoise.
- U Kini je ugljen najveći domaći energetski resurs, pa ga Kina nastavlja iskorištavati kako bi održala energetsku sigurnost - dodao je Thummel.
IEA procjenjuje da cjelokupna globalna proizvodnja ugljena mora prestati do 2040. kako bi se ograničio porast temperature unutar ključnog praga od 1,5 stupnjeva Celzijusa. Prema GEM-u, ispunjavanje ovog cilja postupnog ukidanja do 2040. zahtijevalo bi prosječno 126 GW kapaciteta elektrana na ugljen koje bi se gasile godišnje u sljedećih 17 godina — što je ekvivalentno otprilike dvije elektrane na ugljen tjedno. Znači, ništa od toga.
Zahtijevani rezovi još su veći ako se uzme u obzir 578 GW kapaciteta ugljena koji se tek planiraju izgraditi i koji su upravo u izgradnji.