Puljiz: Poduzetnici će biti najveći dobitnici novoga EU proračuna

Jakša Puljiz početkom ljeta imenovan je ravnateljem Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu, čija je temeljna misija interpretacija suvremenih međunarodnih ekonomskih, političkih i kulturnih odnosa te suradnje za održivi razvoj od interesa za razvoj Hrvatske. Do imenovanja radio je u Institutu kao voditelj Odjela za europske politike te vodio istraživanja usmjerena na procese europskih integracija, kohezijsku politiku i gospodarski razvoj, s naglaskom na interese Republike Hrvatske u globalnom i regionalnom kontekstu, zbog čega se nametnuo kao odličan sugovornik za teme o europskim fondovima, o njihovu utjecaju na naše gospodarstvo, ali i o prilikama iz novoga višegodišnjega financijskog okvira (VFO) EU-a, odnosno novoga proračuna EU-a, čiji je nacrt nedavno predstavljen.

Podaci govori kako je naš BDP u odnosu na prošlu godinu porastao za 3,4 posto. Naravno da je to, između ostalog, zbog javnih investicija financiranih europskim novcem. Zato je moje prvo pitanje za vas: kako bi Hrvatska danas izgledala i kako bi se razvijala da smo imali manje dostupnih sredstava iz fondova EU-a?

– Nema tu dvojbe, Hrvatska bi izgledala lošije. Ukupna slika ovdašnjega stanja bila bi drukčija upravo za taj dio koliko bi bilo manje dostupnih europskih sredstava. Sad imamo model razvoja koji se puni na gorivo zvano 'fondovi EU-a', što je potaknulo ekonomske aktivnosti, a to se sada jasno vidi u rastu BDP-a. Kad bismo imali kristalnu kuglu pa zamišljali scenarije o tome što bi bilo da nismo ušli u EU, da smo i dalje na raspolaganju imali ograničena sredstva kao zemlja kandidatkinja, razlika bi bila golema. Pretpristupni fondovi imaju ograničen domet i to su bila sredstva kojima smo se primarno koristili za ispunjavanje pristupnih mjerila i zatvaranje pojedinih poglavlja u pregovorima. Tek smo nakon pet-šest godina u EU-u počeli šire osjećati stvarne posljedice članstva u Uniji, u gospodarskim rezultatima temeljenima na utjecaju europskih fondova. No onda se dogodila koronakriza, pa je kao odgovor na to uspostavljen Mehanizam za oporavak i otpornost, što je gospodarskom zamašnjaku dalo još jače gorivo, koje i dalje vrlo snažno djeluje na ukupan rast.