Biznis i politika
StoryEditor

Putin nikoga ne može natjerati da kupuje rublje

24. Ožujak 2022.
Ruska rubljafoto Shutterstock
  • Rublje tehnički nije moguće kupiti kada su i banke i središnja banka blokirane

  • Povjerenje u rublju nepovratno su izgubili i zapadni investitori i ruski građani 

  • Čini se da čak ni Nijemci, koji su ključni za blokiranje embarga na izvoz ruske energije, neće pristati na rublju

Putinov uzvratni udarac Europi, SAD-u i svim drugim zemljama koje su joj uvele sankcije ujedno je i pokušaj spašavanja rublja i ruske monetarne politike koja nema previše alata na raspolaganju da iz ponora uzvuče ne samo rubalj nego i cijelu ekonomiju. No, odluka da isporučene energente, naftu i plin, naplati u rubljima, a ne u eurima ili nekoj drugoj ugovorenoj valuti možda tehnički neće biti izvediva. Naime, austrijski OMV već je odgovorio da ne namjerava postupati, dakle, plaćati izvan onoga što je potpisano ugovorom.

S druge strane, i ruska centralna banka i većina njenih najvećih banaka izbačene su iz SWIFT-a, pa nije jasno kako bi plaćanje rubljima uopće bilo moguće. Ako, pak, ucjena plaćanjem u rubljima ipak drži vodu (EU u ovome trenutku gotovo nema izbora niti novih dostatnih tržišta s kojih može nabaviti naftu i plin) to bi značilo da kupci moraju kupovati rublje (i tako im dizati vrijednost), što onda sankcije stavlja pod znak pitanja – kako će se provoditi sankcije financijskim institucijama kada je za razmjenu u rubljima potreban otvoren kanal plaćanja? Većina analitičara stoga misli da Putin nikoga ne može natjerati da kupuje rublje, jer ih nije tehnički moguće kupiti, kada su i banke i središnja banka blokirane.

Očajničko spašavanje rublje

Putin, s druge strane, s odlukom poručuje: isporuke će se nastaviti u količinama i cijenama predviđenim ugovorima, a direktiva o novom načinu obračuna bit će poslana Gazpromu. U ovome je trenutku jasno samo to da Putin pokušava zaustaviti pad rublja koji je u jednom trenutku izgubio čak 35 posto svoje vrijednosti.

Kako će se ova međuigra odraziti na valute, tržišta i inflaciju? Josip Kokanović, operativni direktor Centar zlata Croatia kaže kako je tečaj ruskog rublja u odnosu na američki dolar i euro trenutno oko 25 posto ispod razine na kojoj je bio prije ruske invazije na Ukrajinu. - Nagli je pad tečaja rublja možda i najbolji pokazatelj gospodarske slabosti Rusije. Iako je riječ o geografski velikoj zemlji bogatoj rudama i energentima, BDP ruskog gospodarstva nakon ekonomskih sankcija vjerojatno će pasti na razinu BDP-a Indonezije i Meksika, te ispod BDP-a Španjolske, a rijetko tko te zemlje smatra gospodarskim silama.

Ruska centralna banka sada očajničkim potezima pokušava ojačati rubalj (poput inzistiranja na tome da se plin plaća isključivo u rubljima), ali nije realno da će se u idućih nekoliko godina rublj vratiti na razinu na kojoj je bio prije rata. Povjerenje u tu valutu sada su praktički nepovratno izgubili i zapadni investitori i ruski građani te rusku valutu trenutno koristi samo onaj tko mora. Zapadne države poput Njemačke su svjesne da su trenutno u boljoj pregovaračkoj poziciji od Rusije i vjerojatno neće pristati na takvu ucjenu. Trenutna situacija će vjerojatno doprinijeti porastu stope inflacije u Europi i SAD-u, no tečajevi glavnih svjetskih valuta će biti mnogo stabilniji od tečaja rublja. Ako situacija dodatno eskalira, eventualno se može očekivati dodatno jačanje sigurnih utočišta poput američkog dolara, švicarskog franka te porasta cijene zlata, koje je oduvijek dobivalo na vrijednosti u nesigurnim vremenima – zaključuje Kokanović.

Europa neće podleći pritiscima

Analitičar Velimir Šonje također procjenjuje da Europa neće podleći pritiscima. Uz napomenu da možda informacija o stavu Njemačke nije točna ili će tek uslijediti neko kompromisno tumačenje, kaže kako se ipak čini da čak ni Nijemci, koji su ključni za blokiranje embarga na izvoz ruske energije, neće pristati na rubalj. 

- U svakom slučaju, moglo bi se zagužvati - pogotovo što se u sljedeća dva dana održavaju ključni sastanci i EU će poslati jasniju poruku što namjerava s ruskim energentima i njihovim plaćanjem. Sve se ovo događa nakon što je navodno došlo do problema oko jednog naftovoda koji ide kroz Kazakhstan, pa su cijene sirove nafte opet osjetno narasle. Jučer je Londonski Brent opet bio iznad 120 dolara za barel! Nemoguće je predviđati, ali prije ili kasnije treba računati s eskalacijom cijena, bez obzira na to hoće li do toga dovesti neki budući tvrdi embargo, meki postupni embargo, nemogućnost dogovora oko uvjeta plaćanja ili neki četvrti razlog.

Kada je rat, svakakvi se spletovi okolnosti mogu zaplesti na načine koji nijedan mastermind nije predvidio. Najviše što možemo napraviti u takvim uvjetima jest biti pripravni na amortizaciju mogućih udara, i to pod svaku cijenu. Nadam se da nitko ozbiljan ne razmišlja o tome da se novi troškovni udari mogu preliti na krajnje kupce, bez obzira na to je li riječ o kućanstvima ili korporacijama. Za prigušivanje udara postoje i instrumenti i fiskalni prostor, dakle rezerve u proračunu – kategoričan je Šonje.

Financ ministar Zdravko Marić s time sigurno neće biti najsretniji, no već je nakon lansiranja paketa antiinflacijskih mjera pomoći bilo je jasno da će 4,8 milijardi kuna biti tek kap u moru potreba. Vrijeme je da se država odrekne dijela golemog zagriza u cijenu energije. Za početak!

01. veljača 2023 06:54