Radnika treba manje, a poslodavci ih sve više traže 'preko veze'

Laž, bezočna laž i statistika – ta se dobro poznata tvrdnja opet može primijeniti kad se govori o trendovima na domaćem tržištu rada. Ako je vjerovati brojevima, otkako je moderne Hrvatske, nikad nije bilo lakše doći do posla. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuju da je na 'burzi rada' manje od 70 tisuća osoba, a da je stopa registrirane nezaposlenosti pala na 4,6 posto. Još jedan podatak, broj osiguranika mirovinskog osiguranja nikada nije bio veći, čak 1,7 milijuna ljudi. Naravno, vladajući takve brojeve nisu propustili komentirati.

 

Otvarajući prošlotjednu sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković rekao je da je riječ o povijesno najnižoj nezaposlenosti od samostalnosti Hrvatske. Prema njegovim riječima, u godinu dana imamo 40 tisuća zaposlenih više, a čak 100 tisuća više nego prije dvije godine.

 

– To govori o pulsirajućem i snažnom hrvatskom tržištu rada, o učinkovitosti aktivnih mjera zapošljavanja i mjera za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti poduzeća, kao i snažnom gospodarskom rastu 17 kvartala zaredom – poručio je predsjednik Vlade.

Na optimističnu sliku domaćeg tržišta rada nadovezao se nešto prije i guverner Hrvatske narodne banke (HNB-a) Boris Vujčić izjavivši da središnja banka očekuje da će u ovoj godini zaposlenost porasti 2,8 posto, što bi značilo da će se u Hrvatskoj ove godine kreirati dodatnih 50 tisuća novih radnih mjesta. Većina tih radnih mjesta, napomenuo je, bit će popunjena stranim radnicima, što je karakteristika hrvatskog tržišta rada već nekoliko godina.

'Kumulativno pad od kraja prošle godine iznosi 14,4 posto, a gledano prema tromjesečjima, drugi kvartal je u minusu za 8,4 posto u odnosu na prvo tromjesečje jer su desezonirane vrijednosti i u travnju i u svibnju bile negativne. Kratkoročni signali s tržišta rada stoga su nepovoljni i upućuju na pad aktivnosti u drugom tromjesečju unatoč tome što nas još očekuju podaci za tekući mjesec', stoji u objavi Ekonomskog instituta.

 

Kako tumačiti te podatke indeksa OVI? Ivan Žilić, viši znanstveni suradnik i pomoćnik ravnateljice Ekonomskog instituta za promociju istraživanja, ističe da je tržište rada u Hrvatskoj u dobroj formi, zaposlenost je visoka, nezaposlenost niska, a plaće rastu, i to ne samo u javnom sektoru.

– Ipak, uočavamo i određene suptilne promjene u dinamici zapošljavanja, što se najjasnije vidi u kretanju indeksa OVI, koji razvijamo i objavljujemo na Ekonomskom institutu. Naime, OVI već peti mjesec zaredom bilježi pad broja objavljenih oglasa za posao, što se na prvi pogled može činiti kontradiktornim. No, riječ je o promjenama koje su uvelike strukturne prirode. Prvo, OVI se temelji isključivo na podacima s jednog portala za zapošljavanje, a što je tržište rada napetije, to jest što je manji broj potencijalnih radnika u odnosu na slobodna radna mjesta, to se zapošljavanje više odvija izravnim kontaktima i internim kanalima, a manje putem javnih oglasa.

 

Taj je efekt osobito izražen u kontekstu sve većeg oslanjanja na strane radnike, gdje se često koristi posredovanjem agencija i izravno uvozi radna snaga. Osim toga, čini se da se amplituda sezonskog zapošljavanja smanjuje, jer se poslodavci sve više prilagođavaju manjoj dostupnosti radne snage tako što zapošljavaju ranije, dulje zadržavaju sezonce ili se oslanjaju na stalnije oblike angažmana. Stoga pad indeksa OVI ne znači nužno pad potražnje za radom, nego promjenu načina na koji se radnici traže i zapošljavaju – pojašnjava Žilić.

Tezu da se radnici sve više traže izvan javno vidljivog okvira oglasa za posao potvrđuju i odgovori tvrtke Alma Career Croatia, koja upravlja portalom MojPosao. U prvih pet mjeseci ove godine na tom portalu objavljeno je ukupno 29.369 oglasa za posao. – U istom razdoblju prošle godine zabilježeno je 31.616 oglasa, što upućuje na određeni pad broja objavljenih oglasa u odnosu na prethodnu godinu – tvrde iz Alma Careera Croatia.

 

Na HZZ-u je tijekom svibnja bilo oglašeno nešto više od 19 tisuća slobodnih radnih mjesta, što je osjetnih 23 posto manje nego godinu prije. Najveći broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta pristigao je iz djelatnosti zdravstvena zaštita i socijalna skrb (3447), prerađivačka industrija (2736) i trgovina (2406).

 

S portala MojPosao dodaju da primjećuju lagani pad potražnje za radnicima u pojedinim sektorima. – Tako je i unutar najtraženijih područja, poput Prodaje i Turizma, došlo do manjih oscilacija. No, taj pad nije nužno znak smanjenog interesa poslodavaca, već dijelom odražava promjene u strukturi zapošljavanja. Naime, poslodavci u tim sektorima sve češće zapošljavaju strane radnike, do kojih dolaze i nekim drugim kanalima. Smanjenje broja oglasa vidljivo je i u kategorijama Dizajn i umjetnost te Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo – naglašavaju iz te kompanije.

 

Hrvojka Kutle, stručnjakinja za ljudske potencijale i direktorica tvrtke Spirala izvrsnosti, ističe da u vremenima ekonomskog usporavanja tvrtke manje oglašavaju slobodna radna mjesta, manje angažiraju agencije za zapošljavanje, više nastupaju same na tržištu i više se koriste bazama 'otvorenih molbi' koje imaju.

 

– Dodatno, rezultati oglašavanja ne opravdavaju trošak oglasa u nekim industrijama. Primjerice, u IT industriji standardni oglas za posao preko nekog od poznatih oglašivača ne doseže do populacije koja je poslodavcima interesantna. Ciljana populacija prati druge kanale i traže posao na neki drugi način –​ pojašnjava Kutle.

 

Najveći broj oglasa za posao u dosadašnjem dijelu godine na portalu MojPosao objavljen je u kategorijama Prodaja (trgovina) te Turizam i ugostiteljstvo, što je i očekivano s obzirom na ovdašnju strukturu gospodarstva. Osim toga, u odnosu na prošlu godinu, nešto veći broj oglasa MojPosao bilježi i u kategorijama Farmacija i biotehnologija, Obrazovanje i znanost te Zdravstvo i socijalna skrb.

 

–​ Najtraženija zanimanja i dalje su trgovac/prodavač, konobar/barmen, skladištar, kuhar i radnik u proizvodnji – ističu iz Alma Careera Croatia. U nastavku godine očekuju i dalje snažnu potražnje za radnicima u tim najtraženijim zanimanjima. – Također, sve je izraženija potražnja za stručnim kadrovima u obrazovanju, znanosti, zdravstvu, farmaciji te elektrotehnici, a taj trend, prema našim predviđanjima, nastavit će se i u nadolazećem razdoblju – poručuju iz te tvrtke.

Kad je riječ o radnicima u industriji, iskustva iz prve ruke kod nekoliko naših industrijskih poduzeća iz kategorije malih i srednjih poduzetnika kazuju kako im dodatne radne snage – ne treba. Alojzije Šestan, direktor tvrtke Šestan-Busch, proizvođača vojnih i policijskih kaciga čuvenih u cijelom svijetu, kaže za Lider da zasad imaju dovoljan broj radnika, a nemaju potrebe ni za strancima. Određeno hlađenje tržišta rada primjećuje i Mario Popić, direktor Tvornice tekstila Trgovišće (TTT), izvoznika na englesko i američko tržište.

 

– Primjećujemo i da je lakše doći do kandidata. Prije dvije godine bilo je apsolutno nemoguće nekoga pronaći. Osjeti se i povratak naših radnika koji su radili u Njemačkoj ili Austriji, tako da polako postajemo konkurentni. Plaće su u Hrvatskoj dramatično rasle, rast će i dalje, a u Njemačkoj već neko vrijeme stagniraju – rekao nam je Popić.

 

U TTT-u traže radnike samo za specifična radna mjesta, ali tu je uvijek riječ o malom broju prihvatljivih kandidata. Masovnog zapošljavanja nema, kaže Popić. – S obzirom na to da smo izvozno orijentirani, hlađenje izvoza prelilo se i na naše poslovanje, tako da ove godine neće biti nekog većeg zapošljavanja, osim za već spomenuta specifična radna mjesta – tvrdi prvi čovjek TTT-a.

 

Kad je riječ o povratnicima, Popić očekuje da će ih domaći poslodavci u idućih nekoliko godina vidjeti u još većem broju. – Model odlaska na rad u inozemstvu dao je svoje. Rast plaća u Hrvatskoj u odnosu na stagnaciju plaća u Njemačkoj uz istodobni rast troškova života izjednačio je razlike. Više nije isplativo raditi u Njemačkoj za 2000 eura, a stan plaćati tisuću eura – smatra Popić.

 

Međutim, tko očekuje da će se sadašnji 'gastarbajteri' masovno vratiti u Hrvatsku radeći na niže plaćenim pozicijama, mogao bi se prevariti. Žilić smatra da bi povratnici iz zapadnoeuropskih zemalja, pogotovo oni s višim kvalifikacijama ili radnim iskustvom u sofisticiranijim sektorima, više mogli pridonijeti kao katalizatori prijenosa znanja i iskustva iz razvijenijih zemalja, a manje kao radna snaga koja konkurira stranim radnicima.

 

– Oslanjanje na stranu radnu snagu, kao odgovor na nedostatak radne snage, vjerojatno će se nastaviti. Izvršna vlast pokušala je na razne načine aktivirati domaći bazen potencijalnih radnika: mogućnosti zapošljavanja umirovljenika, poboljšanjem studentskih radnih uvjeta, programima poticanja povratka iseljenih građana, kao i poreznim olakšicama za mlade. Ipak, čak i da te mjere daju veliki povrat, pitanje je hoće li se domaća radna snaga, uključujući i povratnike, natjecati za ista radna mjesta kao i strani radnici. U praksi vidimo da se uvoz radne snage uvelike koncentrira na poslove koji su radno intenzivni, često slabije plaćeni i fizički zahtjevni – naglašava Žilić.

Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je u ožujku izdano više od 19 tisuća radnih dozvola za strane državljane izvan EU-a, od čega se 12 tisuća odnosi na turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo. U prva tri mjeseca ove godine izdane su ukupno 53.662 dozvole, što je oko 1500 više nego u istom razdoblju prošle godine. No, broj dozvola za novo zapošljavanje blago je pao, i to s 36 tisuća u prva tri mjeseca 2024. na 34 tisuće u 2025. S druge strane, produljenja postojećih dozvola znatno su porasla, i to za više od četiri tisuće, dosegnuvši broj od 17 tisuća.

Najviše radnih dozvola izdano je državljanima Nepala, više od 12 tisuća, pa Nepalci sada zauzimaju više od petine udjela u svim izdanim dozvola. U odnosu na lani, riječ je o rastu od 13 posto. Slijede radnici iz Bosne i Hercegovine (9389) i Srbije (manje od 6000), a 5500 došlo ih je iz Indije. Domaći poslodavci očito sve više cijene Filipince s obzirom na gotovo šest tisuća dozvola, što je 1800 više nego lani, a Egipat bilježi relativni rast veći od 50 posto, s više od dvije tisućedozvola.

 

Tijekom prošle godine ukupno je izdano 206.529 radnih dozvola strancima. Najveći broj stranih radnika 'progutalo' je građevinarstvo (75.071), zatim turizam i ugostiteljstvo (56.228), industrija (28.486), promet i veze (16.149) te trgovina (7925). Prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca iz veljače ove godine, do 2030. godine broj stranih radnika u Hrvatskoj mogao bi dosegnuti između 400 i 500 tisuća, čime bi svaki četvrti zaposleni bio stranac.

 

Zašto domaće gospodarstvo – unatoč višegodišnjem ekonomskom rastu koji bi u teoriji trebao rezultirati određenim razvojem – i dalje treba gomilu isključivo fizičkih radnika, pitanje je za posebnu raspravu.