Rasprodaja američkog duga: Koliko je realna prijetnja Europe?

Čelnici Europske unije navodno razmatraju ekstremnu mjeru, rasprodaju američkih državnih obveznica, ukoliko predsjednik SAD-a Donald Trump 'okrene leđa' Ukrajini i ugrozi sigurnost kontinenta.

Naime, iako službeno ništa nije bilo potvrđeno niti opovrgnuto, tijekom pregovora s Rusijom i Ukrajinom oko mira izvori Wall Street Journala upozorili su da bi Bijela kuća mogla žrtvovati svoje NATO saveznike radi vlastitih ekonomskih interesa.

U nedjelju su u Miamiju nastavljeni razgovori američkih i ukrajinskih predstavnika, uz sudjelovanje državnog tajnika Marca Rubia, Trumpovog izaslanika za Rusiju Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera. Trump je nakon 'krhkih' pregovora izjavio da postoji 'dobra šansa za dogovor'.

No, unatoč silnim pregovorima značajnih koraka nema, iako je Kremlj objavio da je ruski predsjednik prihvatio 'neke američke prijedloge za okončanje rata u Ukrajini, a neke odbio', dodajući da je Rusija spremna sastajati se s američkim pregovaračima koliko god je potrebno za postizanje sporazuma.

Prema pisanju Hine, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je 'prvi put došlo do razmjene stajališta što je normalno u procesu pronalaženja kompromisa' Peskov je rekao da je Rusija zahvalna Trumpu, ali da Kremlj neće javno komentirati pregovore sa SAD-om jer to ne bi bilo konstruktivno.

Trumpov plan u 28 točaka koji je izašao u javnost u studenome uzbunio je Ukrajinu i Europu koji smatraju da previše naginje Rusiji.

Ipak, čelnici EU-a ostaju oprezni razmatrajući pritom sve opcije. Prema WSJ-u, europske obavještajne službe podijelile su među svojim čelnicima povjerljive informacije o privatnim pregovorima Trumpove administracije s Moskvom, kako bi procijenile moguće rizike za sigurnost Europe.

Članice EU-a i Velika Britanija drže ukupno oko 2,34 bilijuna dolara američkog duga, što im daje značajan utjecaj. Brza rasprodaja obveznica mogla bi izazvati pad vrijednosti dolara, krizu u bankarskom sustavu i skok troškova zaduživanja, s posljedicama težim od financijske krize 2008. godine.

No koliko je realna prijetnja da bi EU i UK uistinu krenuli u masovnu prodaju američkih državnih obveznica? Odgovor na ovo pitanje dao nam je partner u Mathematica Capital Partnersu Marin Onorato.

- Prijetnja o prodaji američkih državnih obveznica nije došla službenim putem već su mediji prenijeli informaciju od izvora koji je bio prisutan na sastancima europskih državnih službenika. Smatram da prijetnja nije realna, već samo pokazatelj kako su Europa i SAD sve dalje – objašnjava Onorato napominjući pak da centralne banke odgovaraju vlastima pojedinih država, tako da ukoliko to odluče državni čelnici, centralne banke ne bi imale izbora.

Onorato je potvrdio da EU i UK trenutno drže oko 10 posto ukupnog američkog duga, no dodaje da su tu ubrojeni svi sudionici registrirani na tom prostoru što znači da to uključuje državne riznice, centralne banke, komercijalne banke, fondove i sve ostale sudionike financijskog tržišta.

- Ako promatramo samo one institucije koje su u državnom vlasništvu (državne riznice i centralne banke) onda je gornja granica 300 milijardi američkih dolara što je manje od jedan posto ukupnog duga – kaže Onorato.

No, ako stvarno gledamo 'what if', odnosno što ako bi EU uistinu krenula u rasprodaju američkog duga, kamatne stope na obveznice bi sigurno narasle.

- Ali ovdje treba uzeti u obzir i činjenicu da dnevni trgovani volumen američkih obveznica u danu iznosi bilijun dolara. U slučaju da prodaja destabilizira tržište što bi vjerojatno bio cilj takve radnje, uključio bi se Fed koji bi vrlo brzo stabilizirao tržište kupnjom obveznica. Ako pogledate proljeće 2020. godine, Fed je tada kupio nekoliko bilijuna dolara kako bi pružio likvidnost tržištu da može funkcionirati. To bi naravno imalo negativne posljedice na američki dolar te dionička tržišta – navodi Onorato.

Na kraju, kako je SAD uvoznik kapitala, zaključuje Onorato, to bi za posljedicu imalo više kamatne stope u SAD-u i slabiji dolar te bi samo ubrzalo put kojim idemo, a to je deglobalizacija i polarizacija.