Biznis i politika
StoryEditor

Rast cijena hrane i pića usporava; veće plaće i potrošnja mogu opet ubrzati inflaciju

05. Srpanj 2024.

Godišnja stopa ‘harmonizirane’ inflacije pala je na 3,4 posto s 4,3 posto u svibnju, prvenstveno zbog usporavanja rasta cijena energenata te hrane i pića, kao i većine glavnih kategorija, piše Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, u ovotjednoj analizi.

Najavljivali smo stabilizaciju cijena hrane s obzirom na pad proizvođačkih cijena više poljoprivrednih sirovina i proizvoda u EU i cijena proizvodnje domaće hrane, kao i zbog povoljnog baznog učinka. Pritom je, kao i u većini članica EU sa značajnim udjelom turizma u bruto dodanoj vrijednosti, mjesečni rast cijena u Hrvatskoj od 0,8 posto nešto snažniji od prosjeka euro područja, dominantno zbog bržeg rasta cijena usluga (+2,5 posto) u odnosu na euro područje (+0,6 posto), a uslijed sezonskog jačanja turističkih aktivnosti.

Kontinuirane najave vodećih turoperatera o dolascima stranih turista i rastu cijena posljedica su (snažnog) rasta plaća te jačanja optimizma na našim glavnim emitivnim tržištima kao i bolje prometne povezanosti Hrvatske obzirom na sve veći broj jeftinih avionskih linija. Zato nas ne iznenađuje da cijene usluga rastu (+0,7 posto mjesečno) brže od prosjeka euro područja (0,2 posto mjesečno). U odnosu na kraj 2023. godine, cijene usluga rasle su dvostruko brže od prosjeka euro područja (7,3 posto prema 3,6 posto). Zanimljivo je i da tromjesečna cjenovna očekivanja domaćih tvrtki u uslužnom sektoru bilježe oporavak za razliku od prosjeka EU.

Cijene prehrambenih proizvoda, alkoholnih pića i duhana su u Hrvatskoj u odnosu na kraj 2023. godine rasle neznatno snažnije od prosjeka euro područja – 2,4 posto prema 1,7 posto – što je u Hrvatskoj gotovo tri puta slabija dinamika nego u isto vrijeme prošle godine. U drugoj polovini ove godine HUP očekuje stabilizaciju godišnje stope harmonizirane inflacije na 2,5 do 3 posto pod utjecajem usporavanja rasta cijena prehrambenih proizvoda, pada cijena ključnih energenata, kao i smanjenja cijena industrijskih dobara u kontekstu najniže iskorištenosti industrijskih kapaciteta u posljednjih 11 godina. S obzirom na silazni trend tromjesečnih očekivanja prodajnih cijena u glavnim sektorima ekonomije u euro području možemo očekivati i nižu uvoznu inflaciju.

Snažan rast plaća i jaka osobna potrošnja rizik za novo ubrzanje inflacije

Nakon što smo lani zabilježili prosječnu stopu inflacije od 8,4 posto, u 2024. HUP očekuje prosječnu stopu inflacije na razini od 3,5 posto. Inflacija će i dalje biti viša od prosječne stope u euro području (oko 2,3 posto nakon 5,5 posto lani), i to zbog znatno snažnijeg rasta cijena usluga te osobne potrošnje u Hrvatskoj. To je rezultat očekivanog snažnog realnog rasta ukupnih primanja zaposlenih (oko 15 posto), potrošačkog kreditiranja (oko 13 posto) te rasta inozemnih doznaka stanovništvu.

Hrvatska je, naime, u prva četiri mjeseci ove godine zabilježila realni rast trgovine na malo od čak 8,6 posto u usporedbi s prosječnih 1,9 posto u CEE regiji te stagnacijom u mediteranskim zemljama članicama Europske unije. Snažan dvoznamenkasti rast plaća potaknut predizbornim povišicama u javnom sektoru te bolja turistička sezona od očekivanja su glavni rizici za ubrzanje stope inflacije.

U 2024. godini HUP očekuje nastavak snažnog rasta bruto plaća te ukupnih primanja od 13 posto, odnosno 17 posto, kao i ubrzanu konvergenciju cijena usluga koje su i dalje do 30 posto niže od prosjeka euro područja. Hrvatska je prema realnom rastu plaća od 6,5 posto u 2023. te očekivanom rastu od čak 9,5 posto u 2024. već drugu godinu zaredom na čelu EU sa stopom rasta koja je gotovo četiri puta brža od prosjeka euro područja. Tako brz rast posljedica je kroničnog manjka radne snage naročito u sektorima poput graditeljstva i dijelova uslužnog sektora, rekordnog nominalnog povećanja mase plaća u javnom sektoru od oko 32 posto te minimalne plaće za 20 posto. Snažno povećanje plaća u javnom sektoru podiže rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena, jer plaće rastu znatno brže od prosječnog rasta produktivnosti u ekonomiji (2-2,5 posto), zabilježen je i osjetno brži rast osobne potrošnje (oko 4,5 posto) od prosjeka euro područja (+0,7 posto), stoga iako se inflacija smiruje to još uvijek ne znači da je potpuno obuzdana.

S druge strane, prema nedavnim kalkulacijama Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke, usporeniji rast ili čak pad profitabilnosti poduzeća tijekom 2023., odnosno početkom ove godine, jedan je od glavnih faktora koji doprinosi padu godišnje stope inflacije. Stabilizaciji inflacije također doprinosi snažno usporavanja kreditne aktivnosti poduzeća u euro području te silazni trend jediničnih troškova rada od druge polovine prošle godine do sada.

23. srpanj 2024 13:31