Iz dubokog sna probuđena inflacija prošla je proteklih godina nekoliko faza i sada je, čini se, najviše pogone rast plaća i profitnih marži. Cijene ključnih inputa na svjetskim tržištima odavno su se stabilizirale pa sada inflaciju ne određuju ‘ekonomski fundamenti‘, nego testiranje granica strpljenja potrošača
Sve smo generatore rasta inflacije već apsolvirali – od zamrzavanja globalne ekonomije i globalnoga zalijevanja nevjerojatnim iznosima svih mogućih novčanica, preko puknutih lanaca nabave i uzletjelih transportnih cijena do rata i, posljedično, energetske i prehrambene krize. Referentne kamate središnjih banaka rastu nikada viđenim tempom, no inflacija se slabašno smanjuje pokazujući zavidnu otpornost na kamatne mjere.
Pa je, posve očekivano, Europska središnja banka (ECB) posegnula za još jednim podizanjem triju ključnih kamatnih stopa, opet za 25 baznih bodova. Naime, iako se inflacija nominalno smanjuje u eurozoni (sa 6,1 posto u svibnju pala je na 5,3 posto u srpnju), to je i dalje višestruko više od ciljanih dva posto. Možda bi mjere lakše gađale cilj kad bi i središnje banke i analitičari – globalno – preciznije uprli prstom u pogonitelje inflacije. Doduše, prva dama ECB-a Christine Lagarde to je nedavno javno izgovorila.
– Visoku inflaciju ne prati smanjenje profitnih marži poduzeća. One su se u nekim slučajevima čak i povećale, osobito kad je potražnja za robom i uslugama nadmašila ponudu. U isto vrijeme plaće su porasle i više nego što se očekivalo. Postoji zabrinutost da neke tvrtke povećavaju svoje cijene više nego što je potrebno kako bi nadoknadile veće troškove, čime povećavaju svoje profitne marže i potencijalno inflaciju – poručila je, dodavši kako je važno znati planiraju li tvrtke smanjiti svoje marže ili ćemo vidjeti dvostruki rast – marži i plaća.
Zatvaranje zaštitnih kišobrana
Dakle, kao gorivo inflacije (pre)ostali su utrka životnoga standarda radnika (plaća) za rastom cijena i – marže iliti najobičnija pohlepa. Srećom, sve su procjene usmjerene prema skromnom i sporom, ali ipak padu inflacije. Pa će se, valjda, smiriti i apetiti za održavanjem visokih marži. Recimo, HNB procjenjuje da je inflacija u monetarnoj uniji dosegnula vrhunac mjesec ranije negoli u Hrvatskoj, odnosno u listopadu 2022., kad je dotaknula plafon od 10,6 posto.
Usporavanje ukupne inflacije, kažu, rezultat je smanjenja godišnje stope rasta cijena u većini zemalja europodručja, osim u turistički orijentiranim zemljama. Međutim, iako inflacija vidljivo usporava, i dalje je povišena u najviše država članica europodručja, među kojima je i najveće gospodarstvo zajedničke monetarne unije, Njemačka, u kojoj se događa svojevrsna reinflacija (nakon pada u svibnju na 6,3 posto u lipnju je opet skočila na 6,8 posto). U HNB-u tvrde da to nema previše veze s maržama, nego s jednokratnim učinkom zatvaranja raznih zaštitinih kišobrana od inflacije/subvencija, prije svega građanima. Stoga u njemu očekuju da će se trend usporavanja inflacije nastaviti, kako u Hrvatskoj i Njemačkoj tako i u ostatku europodručja.
Nastavak usporavanja
– Prema posljednjoj HNB-ovoj projekciji, inflacija bi potkraj godine mogla biti oko pet posto, a na razini cijele 2023. u prosjeku 7,7 posto, te nastaviti usporavati iduće godine na 3,9 posto. Jednako bi tako, prema posljednjoj ECB-ovoj lipanjskoj projekciji, u cijelom europodručju mogla usporiti na 5,4 posto ove godine odnosno na tri posto 2024., a u Njemačkoj bi u istom razdoblju mogla biti šest posto odnosno 3,1 posto. No mogla bi biti viša od očekivane u slučaju viših cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu, bržeg rasta plaća ili nastojanja poduzeća da povišenu razinu profitnih marži zadrže prevaljivanjem viših troškova rada na cijene svojih proizvoda i usluga – poručuju.
Analitičar u Erste banci Mate Jelić kratko dodaje da je ipak prerano govoriti o reinflaciji. Naime, ukupne cijene nastavljaju padati, stoga očekuje kako će stopa inflacije nastaviti usporavati u drugoj polovini godine, reflektirajući ponajviše pad cijena hrane i energije te posljedični bazni učinak na ukupnu inflaciju.
Cijeli tekst možete pročitati u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera