Biznis i politika
StoryEditor

Rast plaća je glavno gorivo inflacije, a nastavit će se i dalje jer poslodavci nemaju izbora

10. Svibanj 2023.
  • U HUP-u procjenjuju da će plaće ove godine rasti oko osam posto ili nešto više
  • Većina tvrtki ima ispodprosječnu produktivnost koju rast plaća može dodatno urušiti
 
Daljni rast plaća ostaje ključnim gorivom inflacije u Hrvatskoj. I to toliko ozbiljno da je viceguverner HNB-a Michael Faulend nedavno morao javno apelirati na poslodavce da se suzdrže od njihova daljnjeg podizanja. No, trend i smjer plaća u ovome trenutku ne diktiraju poslodavci nego tržište rada i golemi manjak radnika gotovo svih profila koji ne može popuniti niti oko 200 tisuća stranih radnika koji će ove godine ući u Hrvatsku (lani ih se zaposlilo 124 tisuće, dakle raste i ta brojka). 
 
Da se rast plaća vjerojatno neće zaustaviti potvrđuju i u domaćim kompanijama u kojima pažljivo važu sve brojke i pokazatelje. Tako Mojca Domiter, izvršna direktorica Ljudskih potencijala i kulture Atlantica kaže kako se kompenzacijski pristup u Atlantic Grupi temelji na cijeni rada kao osnovnom načelu, a bazu za to čini sistematizacija radnih mjesta (interna usklađenost i osnova za usporedbu s vanjskim tržištem, podaci o referentnoj vrijednosti vanjske kompenzacije te proces upravljanja učinkom kojim se valorizira individualni i timski doprinos te kompanijski uspjeh).
 
- Redovito pratimo situaciju na našim tržištima po pitanju konkurentnosti uvjeta koje osiguravamo i promptno reagiramo. Budući da brinemo o našim zaposlenicima, tijekom 2022. godine smo imali i značajnih korekcija plaća u nastojanju da odgovorimo na inflatorna kretanja na tržištima. U prosjeku možemo govoriti o povećanju od 12 posto, a korekcijama je obuhvaćeno gotovo 75 posto naših zaposlenika. I u budžetu za 2023. godinu predvidjeli smo dodatna ulaganja kroz povećanja plaća za gotovo 50 posto zaposlenika, u prosjeku od šest posto. Imajući na umu da daljnje neograničeno povećanje osnovica plaća nije dugoročno održivo, dodatno smo se fokusirali na poboljšanje uvjeta naših zaposlenika povećanjem materijalnih prava kroz uvećane jednokratne novčane isplate kao što su uskrsnica, regres i slično, kao i kroz povećanje naknade za topli obrok i loko vožnju. Također, u slučaju iznimnih poslovnih postignuća dijelimo uspjeh s našim zaposlenicima kroz isplate dodatnih nagrada. Osnova našeg sustava nagrađivanja i dalje ostaje procjena učinka kompanije, tima, kao i svakog zaposlenog jer nam je u interesu stabilan rast i dugoročno održivo poslovanje, a u čijem temelju su zadovoljni zaposlenici – pojašnjava Domiter.
 
Sličan je trend i u Tim Kabelu. Prvi čovjek tvrtke Ivan Topčić kaže kako se pokušavaju ponašati odgovorno s obzirom na visoku inflaciju u posljednjih  godinu dana. - Tisuću eura danas i prije godinu dana ne vrijede jednako. Svjesni te situacije, vodimo brigu o tome da našim zaposlenicima smanjimo taj veliki utjecaj inflacije. Tako smo u posljednjih šest mjeseci, od listopada 2022. do ožujka 2023. isplatili 18,7 posto veću plaću nego šest mjeseci ranije (lipanj 2022. – rujan 2022). Važno nam je pratiti kretanje rasta cijena i troškova života koji su u posljednjih nekoliko godina značajni i trudimo se to nadomjestiti povećanjem plaća.
 
Zanimljivo je da smo 2022. godine u odnosu na 2021. godinu ostvarili 36 posto veći promet, no 16 posto manju neto dobit. Što znači da smo trebali više raditi za manju zaradu. Ne bunimo se, jer smo velik dio te razlike investirali u plaće zaposlenika. Želimo graditi organizaciju u kojoj će se zaposlenici i njihove obitelji osjećati dobro i da Tim Kabel postane poželjno mjesto rada. Naše su plaće dugo vremena više od 50 posto veće od prosjeka Hrvatske. Uvijek ćemo kroz plaće naših zaposlenika pokazivati da cijenimo i poštujemo rad, odanost i posvećenost naših zaposlenika, a od države tražimo da nas u tome podrži i svojim mjerama doprinese blagostanju svih građana. Mislim da mi u privatnome sektoru vodimo u toj utakmici, a država ima još mnogo prostora da se pokaže – poručuje Topčić. 
image

Ivan Topčić

foto Ratko Mavar
 

Nastavlja se realni rast plaća

 
Očito, tvrtke neće imati previše izbora žele li održati poslovanje na istoj razini. Pitanje je samo koliko još povećanja mase plaća može podnijeti profitna marža, ali i svi drugi pokazatelji poslovanja poduzeća. Utoliko je važno oslušnuti procjene makroekonomskih kretanja. 
 
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a kaže kako bi plaće, prema procjenama koje su iznijeli prije nekoliko tjedana, ove godine trebale rasti oko osam posto ili nešto više.
 
– Dakle, očekivanja su da i taj rast bude nešto viši s obzirom na to da znamo kako je tržište rada i dalje u napetome stanju. Manjak je radne snage akutan u nekim sektorima, uz to se i dalje suočavamo s posljedicama iseljavanja, pa onda će tržište rada ostati u dogledno vrijeme vrlo napetim – procjenjuje Stojić dodavši da u odnosu na prošlu godinu, kada je u Hrvatskoj zabilježen pad realnih plaća, ovu smo započeli s realnim rastom plaća.
 
Prema posljednjim podacima on je premašio dva posto, što je s druge strane dobra vijest za rast osobne potrošnje, posljedično i za ukupni rast BDP-a ove godine. - Ono za što se u HUP-u uvijek zalažemo jest potreba da rast plaća u dužem roku i na razini prosjeka odgovara produktivnosti ukupne ekonomije. Ako se produktivnost može podignuti onda će se posve prirodno to preliti i na slobodnije podizanje plaća zaposlenicima. No, kao što znamo situacija nikada nije prosječna, pa postoje firme koje uspiju ostvariti i veću razinu produktivnosti, koje su profitabilnije i one su u poziciji da lakše i bezbrižnije mogu podizati plaće – tumači Stojić pojašnjavajući kako je većina tvrtki ipak ispodprosječne produktivnosti koju rast plaća može dodatno urušiti. 
image

Hrvoje Stojić

foto Ratko Mavar
 
Kako se ta igra rasta plaća i inflacije odigrava i na razini EU, Europska središnja banka i dalje podiže ključne kamatne stope. Otuda i reakcija našega viceguvernera. - Kada pričamo o komentarima centralnih bankara, ono što se htjelo reći jest to da nije dobro u ovim inflatornim uvjetima posezati za raznim indeksacijama. Govorim o masi plaća u javnome sektoru, odnosno o onome dijelu plaća koji se kolektivno pregovara. Dakle, ta se upozorenja odnose na apel prema državi da se ne poseže za masovnim indeksacijama koja nemaju uporište u produktivnosti i efikasnosti, uz izostanak bilo kakve razumne sistematizacije koja nagrađuje one koji znaju raditi i dižu ukupnu produktivnost – dodaje Faulend.
 
Stojić ističe kako svi poslodavci koji su posegnuli za investicijama kako bi zadržali rast prihoda i kontinuitet plaća ne trebaju brinuti o odluci Europske središnje banke da nastavi podizati kamatne stope zbog inflacije i ubrzanoga rasta plaća. - Situacija će u srednjem roku biti otprilike jednaka razlici između prosječnoga rasta plaća i produktivnosti. Primjerice, ako imate rast plaća na razini od oko četiri posto, a dugoročna je stopa rasta produktivnosti u euro području već godinama oko jedan posto, onda će inflacija biti iznad cilja centralne banke od dva posto. Drugim riječima, to znači da ECB treba nastaviti podizati kamatne stope – pojašnjava Stojić.
 
Što je banka upravo i učinila, ključne je kamate povisila sedmi put i to za dodatnih 0,25 postotna boda. Koliko će to utjecati na kreditiranje investicija i na visinu plaća trenutno nitko ne želi prognozirati.  
 
24. svibanj 2024 03:01