Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) je u prošlom kvartalu rastao po stopi od 2,7 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine, dok je u odnosu na prošlo tromjesečje rastao po stopi od 1,1 posto, a ako je suditi prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na toliki rast ekonomske aktivnosti najviše je utjecalo povećanje prihoda banaka od kamatnih marži.
Prema bruto dodanoj vrijednosti (BDV), što je u suštini makroekonomska veličina kojom se mjeri ukupna vrijednost roba i usluga koju stvara sektor, država ili regija, ali bez neizravnih poreza i srednje potrošnje, koji je u prošlom kvartalu u odnosu na isto razdoblje lani iznosio 2,1 posto, najviše je rastao sektor financijskih djelatnosti i osiguranja. Mahom banke.
U razdoblju od travnja od lipnja financijski je sektor zabilježio rast od 25,4 posto, što predstavlja najveće povećanje svih od svih ostalih djelatnosti. Javna uprava i administracija su rasle po zajedničkoj stopi od 14,3 posto, informacijske djelatnosti rasle su po stopi od 5,8 posto, a građevinarstvo tek po stopi od 0,8 posto, kao i djelatnost poslovanja nekretninama. Sve ostale djelatnosti su u padu.
Je li toliki rast financijske industrije u najvećoj mjeri utjecao na rast BDP-a pitali smo i Hrvatsku narodnu banku (HNB), a u njihovom se odgovoru može pročitati da se prema prvim procjenama DZS-a u drugome tromjesečju ove godine nastavio razmjerno snažan rast realnog BDP-a koji je obilježio i početak 2023. Promatrajući s potražne strane, rastu su najviše pridonijeli, navode, osobna potrošnja i izvoz usluga, što je u skladu s nastavkom povoljnih kretanja na tržištu rada, oporavkom realnih dohodaka te snažnim priljevom stranih turista.
Kretanja ostalih sastavnica bila su razmjerno prigušena, upozorili su i dodali da je primjetan i pad robnog izvoza, međutim istodobno je, kažu, i vidno smanjen robni uvoz pa je utjecaj robne razmjene bio približno neutralan. Osim toga, napominju, državna potrošnja i investicije blago su se smanjile u odnosu na prethodno tromjesečje, pri čemu se čini kako je pad investicija dijelom povezan s nešto slabijim javnim ulaganjima u odnosu na početak godine, na što upućuju kretanja građevinskih radova na ostalim građevinama.
- Gospodarska aktivnost je nastavila rasti na tromjesečnoj razini u većini djelatnosti, izuzev građevinarstva i poljoprivrede, nakon što su u drugoj polovini 2022. u nizu djelatnosti zabilježena nepovoljna tekuća kretanja. Pritom je kod financijskih djelatnosti primjetno snažno intenziviranje rasta, što se vjerojatno može povezati s rastom neto kamatnih marži banaka, koje uključuju i prihode koje banke ostvaruju od prekonoćnih depozita kod HNB-a – odgovorili su iz HNB-a.
Prema podacima DZS-a, BDP je u prošlom kvartalu zabilježio blagi rast potrošnje u odnosu na prethodno tromjesečje od 1,8 posto, pad izvoza od 1,6 posto, pad uvoza od 3,6 posto, te rast investicija u fiksni kapital od 3,2 posto.