Rast troška rada opet zabrinjavajuće iznad rasta produktivnosti

Najnoviji podaci o trošku rada po satu nastavljaju pokazivati rezultate ‘majke’ svih državnih intervencija, a to je naglo i umjetno administrativno podizanje troška rada, stoji u najnovijem HUP-ovom Fokusu tjedna. U prvoj polovini godine, Hrvatska bilježi treći najveći nominalni rast troška rada po satu od 11,3 posto i to nakon u EU okvirima rekordnih 15,8 posto povećanja u 2024.

Istodobno je rast produktivnosti u prvoj polovini godine od 2,4 posto na godišnjoj razini sporiji od gotovo 3 posto u CEE regiji. Od 2019. trošak rada po satu porastao je 61,6 posto ili 2,5 puta više u odnosu na prosjek EU, i to je najbolji pokazatelj gubitka konkurentnosti. Sve to članice HUP-a više ne iznenađuje s obzirom na skok u minimalnoj plaći za 92 posto od 2019. u odnosu na 60 posto u CEE regiji, te 32 posto u EU kao i mase plaća u javnom sektoru od 58 posto u samo dvije godine.

Uz to, prosječna plaća u javnom sektoru sada je osjetno viša od one u privatnom (+32 posto u odnosu na +15 posto ne tako davne 2019.), čime se dodatno stvara pritisak na poduzeća u realnom sektoru da podižu primanja zaposlenih bez obzira na svoju produktivnost ili profitabilnost. Javni sektor istiskuje privatni sektor s tržišta rada unatoč generacijskoj prilici da rekordno nisku stopu nezaposlenosti iskoristimo za transfer zaposlenih iz javnog u privatni sektor te bezbolno smanjenje administracije.

I sve to bez adekvatnog rasta produktivnosti gledano kroz raskorak između rasta minimalne plaće (+10,1 posto) te bruto dodane vrijednosti po zaposlenom (+6,7 posto), što ukazuje na ozbiljan pad konkurentnosti u radno-intenzivnim sektorima. Posljedice su pad izvozne konkurentnosti, zatvaranje pojedinih proizvodnih pogona, stagnacija marži kompanija i investicija, osobito u industriji, turizmu, trgovini, logistici i graditeljstvu.

Hrvatska planira rast bruto minimalne plaće na 1,250 EUR do 2028., što nadilazi plan Portugala (1,190 EUR u 2028.), a hrvatski plan do 2028. nadilazi ambicije svih zemalja CEE regije, čime dodatno potkopavamo konkurentnost u neizvjesnom ekonomskom razdoblju u narednim godinama. Hrvatska se tako sve više izdvaja kao zemlja u kojoj rast plaća ne prati stvarne ekonomske mogućnosti, već postaje rezultat administrativnih odluka, zaključuju iz HUP-a.