Biznis i politika
StoryEditor

RBA analitičari očekuju slabiji rast BDP-a i negativan doprinos neto inozemne potražnje

26. Svibanj 2023.
investicije, investicija, ulaganje, investitori, rejting, Hrvatska, BDP, rastfoto Shutterstock
U ponedjeljak je na rasporedu objava procjene BDP-a za prvo tromjesečje u Hrvatskoj. - Očekujemo nastavak rasta gospodarske aktivnosti, međutim sporijom dinamikom - ističu RBA analitičari.
 
Njihova očekivanja podupiru objavljeni podaci visokofrekventnih pokazatelja. Naime, iako je industrijska proizvodnja zabilježila blagi rast na tromjesečnoj razini, realan promet od trgovine na malo je pao, a građevinska aktivnost je u razdoblju od siječnja do veljače stagnirala u odnosu na posljednje mjesece 2022. Stoga se može očekivati, smatraju RBA analitičari, rast oko 0,5 posto u odnosu na posljednje tromjesečje 2022.
 
Na godišnjoj razini, u odnosu na isto tromjesečje 2022., očekivan realan rast od 1,7 posto trebao bi biti podržan porastom investicija, osobnom i državnom potrošnjom, dok bi doprinos neto inozemne potražnje trebao biti blago negativan. Investicije nastavljaju biti podržane građevinskim radovima na visokogradnji, podržane EU fondovima. Utjecaj priljeva sredstava iz fondova EU i posljedični rast građevinskih radova očekuje se intenzivnijom dinamikom od drugog tromjesečja. Potrošnja kućanstava, iako pod pritiskom relativno visoke inflacije, podršku nalazi u otpornom tržištu rada i rastu plaća. Štoviše, optimizam potrošača zadržava se oko dugogodišnjeg prosjeka.
 
Inače, prema revidiranim podacima Državnog zavoda za statistiku, realni godišnji rast BDP-a iznosio je 3,5 posto u posljednjem tromjesečju 2022. (originalni podaci, -0,5pb u odnosu na prijašnju procjenu). U skladu s očekivanjima, rast na godišnjoj razini u četvrtom tromjesečju 2022. bio je široko rasprostranjen s realnim rastom svih sastavnica BDP-a. RBA analitičare ohrabruje rast investicija u bruto fiksni kapital koje su rasle četvrto tromjesečje za redom (+9,6 posto godišnje), što je zasigurno i rezultat uspješnijeg korištenja EU novca. Potrošnja kućanstva zasad je podršku pronalazila u snažnom tržištu rada (+1,3 posto godišnje). U odnosu na razdoblje srpanj-rujan 2022. gospodarstvo je zabilježio rast za 0,6 posto (sezonski prilagođeno, -0,3pb u odnosu na prvu procjenu). Na razini cijele 2022. BDP je realno veći za 6,2 posto.
 
Promatrano usporedno s zemljama u okruženju, prema podacima Eurostata, Hrvatska je u četvrtom tromjesečju uz Rumunjsku (+4,3 posto godišnje) predvodnik rasta na godišnjoj razini (+3,7 posto, sezonski prilagođeni podaci). U ostalim zemljama u okruženju rast je bio umjereniji, BDP Bugarske porastao je za 2,1 posto, Slovenije 1,3 posto, Slovačke i Mađarske 0,9 posto, Poljske 0,6 posto te Češke 0,3 posto. Na tromjesečnoj razini, od promatranih zemalja, Češka, Mađarska i Poljska zabilježile su u četvrtom tromjesečju 2022. negativne stope rasta.
 
Nakon što je u posljednjem tromjesečju 2022. gospodarstvo europodručja zabilježilo rast od 1,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. i stagniralo u odnosu na tromjesečje ranije, u prvom tromjesečju 2023. prema preliminarnim podacima ostvaren je blagi rast od 1,3 posto godišnje i 0,1 posto na tromjesečnoj razini. Podaci će vjerojatno biti revidirani budući da je najveće gospodarstvo europodručja, ono njemačko, prema konačnim podacima kliznulo u recesiju s promjenom u odnosu na posljednje tromjesečje 2022. od -0,3 posto (0,0 posto prva procjena) i godišnjom promjenom od -0,2 posto (+0,2 posto prva procjena, originalni podaci).
 
Nedostatak poticaja iz građevinskog i industrijskog sektora uz okružje restriktivnih kamatnih stopa nastavit će opterećivati gospodarski zamah i u nadolazećim mjesecima. Uz to, primjetno je i slabljenje osobne potrošnje koja uobičajeno daje znatan doprinos gospodarskom rastu, zaključuju RBA analitičari.
 
14. lipanj 2024 12:13