Europska središnja banka objavila je na jučerašnjem sastanku nove ekonomske prognoze u kojima, u odnosu na prognoze u lipnju, predviđa sporiji gospodarski rast u 2023. i 2024. te višu inflaciju. Naime, prognoza rasta BDP-a za iduću godinu znatno je revidirana naniže, a ESB očekuje stagnaciju gospodarstva u zimi 2022./23.
Stoga se očekuje rast realnog BDP-a u euro području od 3,1 posto na godišnjoj razini u 2022., 0,9 posto u 2023. te 1,9 posto u 2024. godini. Istovremeno su procjene inflacije revidirane naviše. Tako je prosječna godišnja inflacija revidirana na 8,1 posto u 2022. (sa 6,8 posto), 5,5 posto u 2023. (s 3,5 posto) te 2,3 posto u 2024. (s 2,1 posto).
Smatramo da su nove prognoze ESB-a o inflaciji za 2023. (ispod 6 posto) preoptimistične, dok u 2024. godini očekujemo prosječni godišnji rast potrošačkih cijena od najmanje tri posto.
S druge strane Atlantika, zahtjevi za naknade novonezaposlenima nastavili su trend pada četvrti tjedan zaredom signalizirajući nastavak snažne potražnje za radom unatoč gospodarskom usporavanju. Naime, evidentiran je pad za šest tisuća zahtjeva, na 222 tisuće, što je najniža razina još od svibnja.
S druge strane, ukupni zahtjevi porasli su za 36 tisuća, na ukupno 1,47 milijuna, što je najviša razina od travnja. Ipak, nastavak ispodprosječnih razina sugerira relativno brz pronalazak zaposlenja nezaposlenih osoba. Međutim, snažno zapošljavanje moglo bi se nastaviti usporavati uslijed agresivnog povećanja kamatnih stopa od strane Feda, dok s druge strane pojedine djelatnosti suočene s nedostatkom radne snage nisu sklone otpuštanju.
Nastavak povećanja kamatnih stopa
Podsjetimo, upravno vijeće ESB-a odlučilo je na jučerašnjem sastanku povećati tri ključne kamatne stope za 75 baznih bodova. U skladu s tim, kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja iznosit će 1,25 posto, kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost granične posudbe od središnje banke 1,50 posto, a kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke 0,75 posto.
Povećanja će stupiti na snagu 14. rujna 2022. Upravno vijeće prema svojoj sadašnjoj procjeni očekuje da će i na sljedećih nekoliko sastanaka povećavati kamatne stope kako bi se umanjio rizik trajnog porasta inflacijskih očekivanja. Pritom će se redovito preispitivati smjer monetarne politike, a u svjetlu novih informacija i inflacijskih izgleda. Odluke o ključnim kamatnim stopama i dalje će se donositi na osnovi recentnih podataka te na svakom pojedinačnom sastanku.
Istaknuto je da je inflacija i dalje pretjerano visoka te će vjerojatno i dulje razdoblje ostati viša od ciljne razine (ESB‑ov srednjoročni cilj od dva posto).
Upravno vijeće namjerava i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu APP‑a i nakon što počne povećavati ključne kamatne stope, onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje uvjeta obilne likvidnosti i primjerene monetarne politike. Kada je riječ o PEPP‑u, Upravno vijeće namjerava reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu tog programa barem do kraja 2024.