Inflacija koja se sporo spušta, posebno u Europskoj uniji, ne obezvrjeđuje samo dohotke nego i štednju i ulaganja. Iako tržište kapitala nesumnjivo nudi atraktivnije prinose od skromnih kamata na štednju (koje su se ipak uzdignule iznad nule u većini zemalja Unije), visoka stopa inflacije ponukala je neke članice na inovacije.
Tako je, primjerice, Slovenija početkom rujna izdala prvu obveznicu indeksiranu s inflacijom, i to u iznosu od sto milijuna eura i s realnim kuponom od 0,825 posto, koja dospijeva 2034. godine. Kako poručuju iz slovenskog Ministarstva financija, inflacijska je obveznica temelj za razvoj novog tržišta obveznica namijenjenome širem krugu investitora. - Obveznicom povećavamo raznolikost instrumenata financiranja državnog proračuna i apeliramo na investitore koji ulažu u takve dužničke instrumente – poručili su.
Izdavanjem prve obveznice, čija je glavnica vezana uz harmonizirani indeks potrošačkih cijena za europodručje (Eurostat Eurozone Consumer Price Index - HICP ex tobacco), Slovenija se pridružila skupini razvijenih zemalja koje već izdaju takve obveznice (Kanada, SAD...). Dakle, pri izdavanju inflacijske obveznice Slovenija neće biti izložena inflacijskome riziku, jer je inflacija hedgirana, točnije, sklopljen je kamatni swap za potrebe reguliranja kamatnog rizika zbog inflacije.
Kako je inflacija u Hrvatskoj među najvišima u Europi i nema naznaka da će brzo i drastičnije pasti, logično je pitanje bi li se država umjesto tzv. narodnim obveznicama trebala refinancirati izdavanjem inflacijskih? Jer, razlika za imatelje obveznica nije simbolična. Primjerice, kod inflacijskih obveznica država poručuje da će platiti određenu premiju na stopu inflacije, pa recimo, ako je inflacija deset posto, a država se obvezuje platiti dva posto iznad inflacije, to znači da je prinos obveznice 12 posto.
Kod običnih obveznica kakve su i narodne ako država kaže da će platiti primjerice četiri posto, to je ukupni prinos. Pa ako je inflacija deset posto, to znači da kupci obveznica realno gube šest posto (10 posto inflacije minus 4 posto prinosa).
- S obzirom na to da obveznice isplaćuju periodičan i unaprijed određen novčani tok tijekom svog vijeka, najčešće godišnje ili polugodišnje, vrlo su ranjive na porast inflacije u tom razdoblju. Naime, inflacija će realno umanjiti prinos na obveznice na način da će nam taj periodičan novčani tok koji dobivamo te isplata glavnice po dospijeću moći kupiti manje dobara i usluga u odnosu na ono što smo očekivali prilikom izlaganja riziku kupovine nečijeg duga – pojašnjava Junior fond manager InterCapital Asset managementa Karlo Novosel koji dodaje kako su jedan od ponuđenih rješenja takozvane inflacijske obveznice ili obveznice indeksirane inflacijom.
Prinos 1,45 posto, a realno -3,95 posto
- Inflacijska je obveznica osmišljena na način da se isplata kupona (periodičnog novčanog toka) te glavnice po dospijeću povećava s porastom cijena u ekonomiji. Najjednostavnije je objašnjenje da se s rastom troškova života povećava i ostvareni povrat na inflacijske obveznice. U jednostavnom primjeru, ako smo kupili inflacijsku obveznicu nominalne vrijednosti tisuću eura s kuponom od dva posto i tijekom njenog životnog vijeka inflacija se povećala na tri posto, nominalni će iznos koji dobivamo po dospijeću iznositi 1.030 eura - tisuću eura plus tri posto inflacije. Kupon od dva posto koji dobivamo sada će se obračunavati na novu osnovicu od 1.030 eura. Na taj smo se način zaštitili od erozije kupovne vrijednosti našeg novčanog toka.
Naravno, inflacijske obveznice imaju i svojih nedostataka. Najčešće nude niži inicijalni povrat od usporedivih klasičnih obveznica, što možemo shvatiti kao cijenu osiguranja od inflacije. Također, manje su dostupne i likvidne te zbog svoje kompleksnosti neće biti zanimljive svakom investitoru. Ako inflacija ostane na istim razinama onda imamo oportunitetni trošak manjeg ostvarenog povrata. Konačno, inflacijske su obveznice po svojoj prirodi dugoročne, pa neće biti pogodne za kratkoročne investitore. Na kraju će odluka o odabiru obveznice ovisiti o tome kakvi smo investitori, odnosno koliko smo se spremni izložiti riziku za mogući viši povrat – objašnjava Novosel iznoseći i usporedni izračun za narodne obveznice.
Usporedba akumuliranog prinosa narodne obveznice investitora i inflacije (harmonizirani indeks potrošačkih cijena za Hrvatsku) pokazuje ovo: narodna je obveznica izdana 08.ožujka 2023. i ako promatramo razdoblje do 31. srpnja 2023. (145 dana) za koji imamo dostupne podatke o inflaciji ostvareni prinos je 1,45 posto. Za usporedbu, inflacija je za vrijeme od ožujka do srpnja (uključujući te mjesece) porasla 5,4 posto. To znači da je realni prinos za imatelja narodne obveznice bio negativan, na razini -3,95 posto. S obzirom na visoku inflaciju u domaji, inflacijska bi obveznica hedgirala i zaštitila njihove vlasnike od gubitka, pa sve dok ostaje visokom bilo bi uputno slijediti primjer Slovenije.