Piše: Robert Jurišić, S-Grain BI
Cijene energije na burzama su pale na tjednoj razini, predvođene padom cijene ugljena, ali i nafte i plina. Pale su također i cijene industrijskih metala, dok su cijene agri roba porasle. Dolarski DXY indeks i dalje je iznad 102, dok je odnos eura i dolara u rasponu između 1,08 i 1,09. Indeks straha VIX i dalje je ispod 20.
Optimizam koji prevladava trenutno na tržištima dobro se vidi i u činjenici da je S&P 500 indeks ponovno iznad 4.000 bodova. Makroekonomsko i geopolitičko okruženje ostaje neizvjesno. Euro još uvijek pokazuje snagu prema američkom dolaru, a potencijalno različite monetarne politike između SAD-a i Europe samo će pridonijeti snazi europske valute, što je faktor koji kažnjava europski izvoz.
Goldman Sachs očekuje da burzovne robe generiraju superiorne ukupne povrate u ovoj godini koji će vjerojatno nadmašiti ostale klase imovine, prvenstveno zahvaljujući temeljnoj promjeni u globalnom makroekonomskom okruženju i niskim zalihama.
Ublažavanje ograničenja vezanih uz Covid-19 u Kini i očekivanja manjeg povećanja kamata od strane FED-a potaknuli su nade u snažnu potražnju za robama. Pooštravanje politika središnjih banaka i američki dolar bili su glavni makro vjetrovi u drugoj polovici 2022. Posebno će zlato vjerojatno biti na vrhuncu trajnog rasta, budući da dedolarizacija jako podupire zlato, što će se još dodatno pojačati u trenutku kada FED zaokrene trenutnu politiku monetarnog zatezanja.
Wall Street i dalje očekuje recesiju, ali sve su glasnija razmišljanja da ona neće biti toliko snažna kao što se prvotno prognoziralo, prvenstveno zbog količine gotovine koju građani imaju – svaka recesija je drugačija. I MMF također smatra da su smanjeni rizici recesije, da središnje banke postižu napredak u kontroli inflacije, ali da je potrebo više rada na obuzdavanju cijena i da bi novi poremećaji mogli doći zbog daljnje eskalacije rata u Ukrajini i kineske borbe protiv virusa Covid-19. MMF je također optimističan oko prognoze BDP-a za 2023. za SAD, eurozonu i Kinu, te su procjene BDP-a redom veće nego što je to bilo u zadnjoj procjeni.
FED još uvijek nesiguran
Inače, prošlotjedni izvještaj kaže da je američki BDP za Q4 2,9 posto, što je više od očekivanja koja su bila na 2,7 posto, ali manje od 3,2 posto iz prethodnog kvartala. Kako god, BDP pokazuje da recesije nema (za sada). Kako će se to odraziti na cijenu nafte, ključne burzovne robe koja ima dosta veliki utjecaj na inflaciju?
Probije li nafta granicu od 90 dolara po barelu na Brentu, to bi moglo pogurati cijene prema 100 dolara po barelu, što bi moglo negativno utjecati na trend pada inflacije posljednjih mjeseci u SAD-u i Europi. Puno scenarija i opcija, no na potezu je FED.
Pred nama je veliki makro tjedan. Ovaj tjedan svoje sastanke imaju FED, ECB i BoE (Bank of England) na kojem se očekuje odluka o daljnjem rastu kamatnih stopa, a u petak izlaze podaci o zaposlenosti u SAD-u. Za ECB i BoE prilično je sigurno da će povećati kamatne stope za dodatnih 50 baznih bodova, ali kod FED-a je tržište dosta podijeljeno. Većina očekuje povećanje kamatnih stopa za 25 baznih bodova, dok pojedini razmišljaju o 50 baznih bodova ili da povećanja uopće neće biti.
Zašto je to važno? To će snažno utjecati na sva tržišta i njihovo kretanje u kratkom roku (bearish, neutral ili bullish), od financijskih tržišta preko kripta do burzovnih roba. Tržišta su zadnjih dana u risk-on modu, a investitori su optimistični. Svi oni, bilo da ulažu u dionice, obveznice, pšenicu ili bitcoin žele u srijedu čuti od šefa FED-a signale o zaustavljanju politike rasta kamatnih stopa. Osim makro vijesti, tržišta će također pratiti i vrijeme u Južnoj Americi, tempo brazilske žetve, post-prazničnu kupovinu roba Kine, eskalaciju sukoba u Ukrajini te kretanje futuresa agri roba na CBOT-u. Svi ovi faktori će pridonijeti volatilnosti i neizvjesnosti na burzovnim tržištima ovog tjedna.
Nafta je trenutno pala ispod razini od 85 dolara po barelu na Brentu, te je izgubila 3 posto na tjednoj razini. Očekivano dodatno zatezanje monetarne politike od strane centralnih banaka ovog tjedna, potiče strah od recesije i pada potražnje što pritišće cijene prema dolje. Ne pomaže ni snažna ruska ponuda nafte, koja i dalje uspijeva osigurati izvozne poslove (na valu snažne potražnje iz Azije) unatoč zapadnim sankcijama i ograničenjima cijena.
Kina je razlog za rast cijena
Otvaranje Kine daje tržištu razlog za rast cijena, jer su kineske vlasti obećale da će promicati oporavak potrošnje kao značajan gospodarski pokretač i potaknuti uvoz. To pokazuju i podaci o oporavku kineske proizvodnje u siječnju. Plin i dalje pasivan i izvan fokusa tržišta trenutno (što i nije tako loše za promjenu). Od početka godine cijena plina TTF pala je za gotovo 28 posto. Iz geopolitičkog kuta, zanimljiv je podatak da Kina trenutno drži 40 posto dugoročnih ugovora za plin. Očit je strateški fokus Kine na energiju.
Ako je plin trenutno izvan fokusa tržišta, zanimljivo je pogledati tržište ugljena. Terminske cijene na burzi u Australiji, referentne za najveće potrošačko tržište Aziju, pale su ispod granice od 300 dolara po toni, na najniže razine od travnja prošle godine kao posljedica povećane ponude i smanjene potražnje, zbog čega su investitori prodavali svoje long pozicije.
Najveći potrošač Kina nedavno je dozvolila trima kompanijama koje podupire središnja vlast i svom najvećem proizvođaču čelika da nastave uvoz ugljena iz Australije, prvi put otkako je Peking uveo neslužbenu zabranu uvoza australskog ugljena krajem 2020. Upravo rast potražnje Kine u srednjem i dugom roku bi mogao biti bullish poticaj za cijene. Istovremeno, toplo vrijeme u SAD-u i Europi, odgodilo je sezonu grijanja. Europski uvoz ugljena u siječnju past će za gotovo 30 posto u odnosnu na godinu ranije te 23 posto u odnosu na prosinac.
Prema FAO, pad globalne cijene hrane u prosincu, deveti mjesec za redom, bio je predvođen padom cijena biljnih ulja. Cijene ulja palme, soje, uljane repice i suncokreta pale su potaknute smanjenom globalnom potražnjom za uvozom i izgledima sezonskog porasta proizvodnje sojinog ulja u Južnoj Americi, kao i padom cijena sirove nafte.
FFPI (FAO Food Price Index) pao je za 1,9 posto u prosincu u odnosu na prethodni mjesec. Na razini 2022. godine, FFPI bio je 143,7 bodova, što je 14,3 posto više nego u 2021. Smirivanje cijena prehrambenih proizvoda je dobrodošlo nakon dvije vrlo volatilne godine. Važno je usredotočiti se na ublažavanje globalne nesigurnosti hrane s obzirom da su svjetske cijene hrane i dalje na povišenim razinama, s mnogim osnovnim namirnicama blizu rekordnih razina, a s cijenama riže u porastu, te još uvijek brojnim rizicima povezanim s budućim opskrbama. Njemačka procjenjuje da će do kraja desetljeća prestati koristiti biogoriva dobivena iz agri roba, zbog utjecaja koje takva politika ima na cijenu hrane. Prema planu, udio će se postepeno smanjivati svake godine s trenutnih 4,4 posto do 0 posto u 2030. godini.
Optimizam daje i prekid mađarskih ograničenja
EU je dosegnula 200 milijardi eura vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2022, te je vodeći svjetski izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Višak trgovinske bilance je 70 milijardi eura. SAD izvoze oko 150 milijardi eura. Kada smo kod izvoza i uvoza, EU je do sada za ovu sezonu izvezla 18,1 milijuna tona pšenice (prošle godine je izvezla 17,1 milijuna tona), te 3,1 milijuna tona ječma ( 5,2 milijuna tona prošle godine).
Istovremeno, uvezla je 16,1 milijuna tona kukuruza (u odnosu na 8,9 milijuna tona prošle godine) te 4,3 milijuna tona uljane repice (prošle je godine ta brojka iznosila tri milijuna). Što se tiče proizvodnje usjeva u EU, MARS je upozorio da prethodno neobično toplo vrijeme može stvoriti problem za usjeve u nadolazećim mjesecima jer je izgubljen veći dio tolerancije na hladnoću.
Početak prošlog tjedna donio je pad cijena svih agri roba, ali se do kraja tjedna taj trend preokrenuo i agri robe su tjedan na burzama završile u zelenome. Trend se nastavio i početkom ovog tjedna, pa su trenutno na CBOT-u terminske cijene pšenice iznad 7,5 dolara po bušelu, cijene kukuruza iznad 6,8 dolara po bušelu, dok su cijene soje i dalje iznad 15 dolara po bušelu.
I na MATIF su se cijene pšenice i kukuruza oporavile nakon što su nakratko probile svoje trenutne donje granice. Tako je pšenica opet iznad 285 eura po toni, a kukuruz iznad 280 eura po toni. Međutim na fizičkom tržištu, cijene su i dalje pod pritiskom.
Glavno regionalno tržište Italija je pod pritiskom roba iz Ukrajine te Dunava/Balkana, zbog čega cijena pšenice i kukuruza pada svaki tjedan. Ograničenja izvoza iz Mađarske roba za ljudsku i životinjsku potrošnju, koja uključuje i žitarice su ukinuta, jer je mađarska vlada procijenila da više ne postoji rizik za sigurnost hrane. To će poboljšati i olakšati tokove roba koji su bili otežani do sada.
Za Ukrajinu se u 2023. procjenjuje da će imati urod od 18 milijuna tona kukuruza (2022. ta je brojka iznosila 24 milijuna dok je 2021. bilo 38 milijuna), a pšenice 16 milijuna tona. Urod svih roba za 2023 procijenjen je na 50 milijuna tona (u 2022. je bilo 67 milijuna dok je u 2021. bilo 106 milijuna tona). Jasno su tu vidljive posljedice rata na proizvodnju.
