Biznis i politika
StoryEditor

Rekordna potrošnja: Hrvati najoptimističniji u regiji u pogledu financijske situacije

30. Prosinac 2023.
Čini se da nas se globalna kriza i europska recesija gotovo ne dotiču, i država i građani troše kao da ne postoji sutra. Vlada je rashode proračuna za 2024. napuhala čak 11,2 posto, jer je ‘proračun socijalno osjetljiv i nastavlja biti uporište za provedbu paketa pomoći građanima i gospodarstvu i za povećanje plaća u javnim i državnim službama te za isplate umirovljenicima i druga socijalna davanja‘.
 
U izbornoj godini, dakako. Alibi je očekivani rast od 3,1 posto (razlika između rasta BDP-a i rasta rashoda očito nikoga ne zanima) na koji valjda računaju i građani koji su, prema podacima Porezne uprave, u prosincu mahnito trošili, čak 351 milijun eura više u odnosu na isto lanjsko razdoblje (od početka prosinca do Božića), a nastavi li se ovako do Nove godine, potrošnja bi u ovome mjesecu mogla biti i veća od optimistično procijenjenih 3,1 milijarde eura.
 
Još detaljnije, opet prema podacima Porezne uprave, građani su do Božića potrošili već 2,6 milijardi eura. Samo u subotu, dan uoči Badnjaka, potrošeno je 147 milijuna eura ili 3,6 posto više nego na isti datum lani. Hrvati očito ne računaju s recesijom, vjeruju analitičarima koji procjenjuju da se i zemlje poput Njemačke, našeg glavnog trgovinskog partnera, oporavlja(ju). Pri tome osobna potrošnja (p)ostaje glavnim gorivom rasta ekonomije, i u EU i u Hrvatskoj.   
 
Analiza Valicona, konzultantske i marketinške kuće, pokazuje da za razliku od ostatka regije Hrvatska doista vjeruje u procjene oporavka, posljedično i u smisao potrošnje, odnosno manje su anksiozni kada je u pitanju trošenje novca i briga o sutra. Naime, posljednja analiza za Hrvatsku, Sloveniju, BiH i Srbiju pokazuje kako se trend negativne ocjene, odnosno očekivanja pogoršanja osobne financijske situacije nastavlja u svim zemljama regije. No, za razliku od prethodnoga mjerenja, rast optimističnih očekivanja prisutan je samo u Hrvatskoj. Ovoga se puta BiH zbog pogoršanja situacije pridružuju Slovenija i Srbija. Najnegativniju stopu i dalje bilježi Srbija, a najoptimističniju Hrvatska.
 
Iako je percepcija poskupljenja prisutna u sve četiti države, u Hrvatskoj su znatno niža očekivanja rasta cijena za sve kategorije, a smanjenje percepcije poskupljenja očekuje se i u budućnosti. Istodobno, i u Hrvatskoj i u Sloveniji značajno se smanjuje obujam štednje što je posredan pokazatelj povjerenja u budućnost. Naime, u Sloveniji i Hrvatskoj, prema prethodnome mjerenju, značajno je smanjena očuvanost obujma štednje, posebice u Sloveniji. Ostaje na sličnoj razini u BiH i Srbiji. U Sloveniji se, između ostalog, bilježi značajan porast prestanka štednje, dok se u Hrvatskoj obujam štednje smanjuje.
 
Procjena osobne financijske situacije:
image

izvor: Valicon

foto
 
Analiza također pokazuje kako je u Sloveniji, BiH i Srbiji smanjena procjena obujma potrošnje. Najpesimističniji pogled na situaciju ovoga je puta znatno izraženiji u Srbiji, a najmanje u Hrvatskoj, gdje se očekuje povećanje obujma potrošnje. Situacija u Sloveniji i BiH na istoj je razini, ali uz veće pogoršanje u Sloveniji. 
 
Trend pada veličine segmenata ‘pažljivih‘ i ‘u nepovoljnom položaju‘, koji su ključni pokazatelji negativnih tržišnih uvjeta, nastavlja se samo u Hrvatskoj. U Sloveniji i Srbiji trend se preokrenuo, dok je u BiH ostao na istoj razini. S druge strane, trend rasta ‘opskrbljenog‘ segmenta, koji je pouzdan pokazatelj rasta tržišta (‘opskrbljeni‘ su oni koji ne smanjuju potrošnju i nemaju negativna očekivanja u pogledu financijske situacije) ubrzan je u Hrvatskoj, ali je pao na ostalim tržištima, ponajviše u Srbiji. Unatoč poboljšanju situacije u Hrvatskoj, odnosi između pojedinih segmenata na svim tržištima i dalje su znatno bliži situaciji karakterističnoj za razdoblje recesije nego za razdoblje gospodarskoga rasta, što je još uvijek ponajviše slučaj za tržište Srbije.
 
Segmenti očekivanog finacijskog stanja i potrošnje:
image

izvor: Valicon

foto

Rentijerski mentalitet

No, ono prema čemu je Hrvatska i dalje ‘mentalno‘ neodvojivi dio regije jest hipotetska odluka o tome što bi građani učinili s viškom od primjerice 100 tisuća eura. Ispitanici u sve četiri zemlje preferirali su kupnju nekretnine ili zemljišta pokazujući time kako je rentijerski mentalitet toliko čvrsto ukorijenjen u genetsku strukturu Balkanaca da je nikakvi noviteti poput kriptovaluta, pa čak ni druge valute (osim eura), ne mogu istisnuti iz genetskoga koda. Odmah su iza nekretnina depoziti u bankama, onim istima koje preziremo zbog nultih kamata na štednju i sve veće diskrepance između njih i naraslih kamata na kredite. Tek je na trećemu mjestu zlato, a sve ostalo što ima veze s digitalnim dobom ili tržištem kapitala ne uspijeva pridobiti više od sedam posto anketiranih.  
 
Što biste učinili s viškom od 100.000 eura:
image

izvor: Valicon

foto
 
Kada je percepcija inflacije u pitanju na svim tržištima potrošači i dalje percipiraju značajan rast cijena proizvoda koje inače kupuju, ali je percepcija promjena cijena najniža do sada i najizraženija je u Hrvatskoj, potom u Bosni i Hercegovini. Smanjenje percepcije poskupljenja u budućnosti možemo očekivati u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, no unatoč nešto nižim udjelima u Sloveniji i Srbiji, to se ne može reći za ove dvije zemlje. Potrošače u idućim mjesecima i dalje očekuje dodatno poskupljenje, u Srbiji, BiH i Hrvatskoj, posebice u kategoriji hrane i osnovnih životnih namirnica, a u Sloveniji povećanje troškova režija.
 
Obećava činjenica da su očekivanja poskupljenja smanjena u gotovo svim kategorijama, u Sloveniji se to ne odnosi samo na kategoriju komunalnih troškova, a u Srbiji na kategoriju hrane i osnovnih životnih namirnica. Za Sloveniju, Hrvatsku i BiH još uvijek je ohrabrujući pokazatelj to što su očekivanja dodatnih poskupljenja još uvijek niža od već percipiranih.
Pad potrošnje očekuje se na sva četiri tržišta i to u kategorijama naručivanja hrane, kupnje sportske opreme, posjeta barovima i restoranima, kupnje opreme za dom i posjećivanja događanja. U BiH također u kategoriji putovanja i odmora te u Sloveniji u kategoriji kupnje odjeće i obuće. No, Hrvatska u većini segmenata stoji najmanje pesimistično. 
 
Promjena obujma namjene potrošnje:
image

izvor: Valicon

foto
 
Očito, u godini izbora birači su svjesni da će država biti šire ruke, a najave oporavka ili barem izbjegnute ozbiljnije recesije na nama najvažnijim tržištima otvaraju barem mala krila potrošnji koja će još najmanje u 2024. dati najveći poticaj rastu BDP-a. 
22. travanj 2024 20:44