Rheinmetall: Od streljiva do autonomnih brodova s pogledom na Jadran

Njemački tehnološki div Rheinmetall, sa sjedištem u Düsseldorfu, proširuje svoje poslovanje preuzimanjem vojne divizije Lürssen Group, poznate pod nazivom Naval Vessels Lürssen (NVL). Ovaj korak označava značajan ulazak Rheinmetalla u sektor brodogradnje, što će proširiti proizvodnu ponudu izvan tradicionalnih kopnenih sustava.

Transakcija, koja se očekuje da bude zaključena početkom 2026. godine, uključuje preuzimanje svih NVL-ovih lokacija i zaposlenika, koji će biti integrirani kao zasebna divizija unutar Rheinmetall Grupe. No, poslovanje svih tvrtki iz Lürssen grupe nastavlja se bez ikakvih promjena, pa i ono u Hrvatskoj, barem zasad.

NVL Hrvatska posluje u Rijeci već nekoliko godina, a tamo je zaposleno oko 200 inženjera koji uglavnom rade na dizajniranju i projektiranju specijalnih brodova naprednih performansi te na razvoju inovacija u maritimnom sektoru, od prilagođenih i troškovno učinkovitih rješenja u brodogradnji do razvoja naprednih tehnologija i autonomnih maritimnih sustava.

- Za zaposlenike u Hrvatskoj sve ostaje isto. Lürssen i NVL timovi nastavljaju usku suradnju na zajedničkim projektima, a fokus ostaje na kvaliteti, isporukama i predanosti zajedničkim ciljevima. Proces integracije NVL-a u Rheinmetall odvijat će se postupno, dok će se Lürssen u potpunosti usmjeriti na gradnju civilnih megajahti i razvoj novih tehnologija u tom segmentu, što će dodatno ojačati i pozicionirati tvrtke u Hrvatskoj - poručili su iz Lürssen grupe.

No, premda se hrvatska divizija zasad bavi samo civilnom brodogradnjom, to ne znači da se to neće u budućnosti promijeniti, tim više što je Rheinmetall prvenstveno tvrtka poznata po proizvodima za vojnu industriju.

Čak i sam ovaj potez, preuzimanje Lürssen Groupe, govori dosta o strateškoj odrednici kompanije da se bavi i pomorskom obrambenom industrijom, a u tom kontekstu važan je i strateški položaj Rijeke i Jadranskog mora gdje Lürssen posluje. Lürssen Design Center Kvarner pružao je dosad visokokvalitetne inženjerske i dizajnerske usluge za sva Lürssenova brodogradilišta u Njemačkoj, od dizajna novih brodova do preinaka i složene konverzije postojećih brodova. Iako je Lürssen poznat po luksuznim megajahama, prisutnost u Rijeci omogućuje tvrtki razvoj naprednih tehnologija, uključujući autonomne pomorske sustave i korištenje održivih goriva, što je itekako iskoristivo u vojne svrhe. 

Burna povijest

Valja podsjetiti i na burnu povijest Rheinmetalla, kompanija je osnovana 1889. godine kao 'Rheinische Metallwaaren und Maschinenfabrik Actiengesellschaft' u Düsseldorfu. Tijekom Prvog svjetskog rata, postala je jedan od najvećih proizvođača naoružanja u Njemačkom Carstvu, a u njoj je u tada radilo oko osam tisuća ljudi. Do kraja rata taj se broj povećao na 48 tisuća, od čega je bilo čak devet tisuća žena. Nakon rata, zbog odredbi Versajskog ugovora, proizvodnja naoružanja je obustavljena, a tvrtka se preorijentirala na proizvodnju civilnih proizvoda poput lokomotiva, poljoprivrednih strojeva i uredskih aparata.

U 1937. godini, pod nacističkim režimom, Rheinmetall je postao drugi najveći proizvođač oružja u Trećem Reichu, odmah iza njemačke tvrtke Krupp. Do 1939. godine, tvrtka je zapošljavala opet oko osam tisuća radnika, a do kraja rata broj zaposlenih porastao je na gotovo 85 tisuća, uključujući veliki broj prisilnih radnika, iz istočne i jugoistočne Europe, uključujući i Hrvatsku.

Zabrana rada

Nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine, Njemačka je bila poražena i podijeljena, a jedan od uvjeta mira i podjele bila je zabrana proizvodnje oružja i vojne opreme. To je značilo da Rheinmetall nije smio proizvoditi topove, streljivo, tenkove ili bilo kakve druge vojne sustave.Tvornice su morale ili prestati s vojnom proizvodnjom ili se preorijentirati na civilne proizvode.

Kako su tijekom bombardiranja pogoni uništeni ili oštećeni savezničkim zračnim napadima, tvornica nije ni mogla nastaviti raditi, barem ne u dotadašnjem obujmu, a jedino je podružnica u Düsseldorfu nakon rata nastavila koliko toliko raditi i to isključivo civilnu proizvodnju i to pod strogom kontrolom saveznika odnosno same države. Oko 1956. kompanija je privatizirana, a preuzeo ju je Röchling koncern, velika njemačka industrijska grupa, a ponovno su počeli proizvoditi vojne sustave te proizvoditi oružje i oklopna vozila za Bundeswehr i NATO saveznike. 

Najveći na svijetu

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Rheinmetall je doživio značajan porast potražnje za vojnim opremama, posebno za municijom i oklopnim vozilima. Istodobno je i njemačka vlada najavila je poseban fond od 100 milijardi eura za obnovu Bundeswehra, što je dodatno povećalo narudžbe za Rheinmetall. 2023. akvizirali su španjolskog proizvođača municije Expal za 1,2 milijarde eura, i tako povećali svoju proizvodnju streljiva, a u njemačkoj pokrajini Donjoj Saskoj otvorena je nova proizvodna linija za 20–35 mm streljiva u Njemačkoj, s planovima za povećanje proizvodnje do 1,1 milijuna komada godišnje do 2027. godine. U taj je projekt uloženo 500 milijuna eura, u njoj će biti otvoreno 500 radnih mjesta, a po dovršetku trebala bi to biti najveća tvornica streljiva u Europi, pa čak i u svijetu

Proširili su se i na Ukrajinu i Litvu, pa je tako uspostavljena Rheinmetall Ukrainian Defence Industry u Kijevu, s planovima za proizvodnju oklopnih vozila i održavanje sustava za ukrajinske oružane snage, a u Litvi je otvorena nova tvornica za proizvodnju 155 mm artiljerijskog streljiva u partnerstvu s litvanskom vladom.

Suradnja s DOK-ING-om

Osim Lürssena, Rheinmetall je već prisutan i u Hrvatskoj. Naime, hrvatska tehnološka tvrtka DOK-ING i njemački koncern, vodeći europski proizvođač naoružanja i vojne opreme Rheinmetall, potpisali su u Berlinu Sporazum o razumijevanju (MoU) o osnivanju zajedničke tvrtke (joint venture), kojoj je cilj postati tržišni lider u sektoru besposadnih borbenih i neborbenih sustava (Unmanned Ground Systems-UGS). Strateška suradnja DOK-ING-a i Rheinmetalla kao prvi cilj ima razvijanje besposadnog sustava fokusiranog na sposobnosti protupokretljivosti, a u planu je u budućnosti razviti besposadne sustave za razne namjene u potpori borbenim zadaćama. Prvi demonstrator sustava trebao bi biti predstavljen ove godine. 

Iako trenutačno Lürssenov centar u Rijeci fokusira na civilnu brodogradnju, razvoj naprednih tehnologija i autonomnih sustava može otvoriti mogućnosti za širenje u vojnu brodogradnju, a osim toga, kombinacija inženjerskih kapaciteta u Rijeci i suradnja s DOK-ING-om može omogućiti razvoj integriranih rješenja koja povezuju kopnene i pomorske obrambene sustave. Drugim riječima, nebo i more su granica.