‘;
Posljednji podaci pokazuju da je naš svjetski izvoz tekstila lani vrijedio 48 milijardi dolara, od čega je 60 posto izvezeno u Europu. Konzervativno gledano, otprilike četvrtina tog iznosa dolazi do srednje i istočne Europe, a to bi mogla opsluživati riječka luka
Iako je jedna od ekonomija u južnoj Aziji koje najbrže rastu, o Bangladešu se u Hrvatskoj malo zna. Prošlogodišnjim imenovanjem opatijskog poduzetnika Nenada Črnca počasnim konzulom te zemlje počeli su intenzivniji razgovori na diplomatskom i poslovnom polju između Hrvatske i te azijske države. Dvije hrvatske IT tvrtke već su uspostavile suradnju o eksternalizaciji poslova s bangladeškom kompanijom, najveća tamošnja proizvodna kompanija izrađivat će robne marke za veliki hrvatski trgovački lanac, a i neke druge kompanije, poput Končara, već su pokazale interes za Bangladeš. O tim i drugim poslovnim prilikama te mogućnostima suradnje između dviju zemalja razgovarali smo s Nje. Eksc. M. Riazom Hamidullahom, veleposlanikom Bangladeša u Nizozemskoj, čiji djelokrug uključuje i Hrvatsku.
Nedavno ste u Zagrebu imali sastanak s hrvatskim ministrom vanjskih poslova. Koje su perspektive suradnje između dviju država i kako ocjenjujete međusobne odnose?
– Kao veleposlanik Bangladeša koji je, među ostalim, posljednje tri godine bio zadužen i za Hrvatsku, mogu reći da je vaša zemlja donedavno bila poznata ponajviše po nogometu i turizmu, no iz moje perspektive ima mnogo veći potencijal, primjerice kao trgovačko i prometno čvorište. Iako Bangladeš ima niži BDP po stanovniku, u posljednjih pedeset godina susrećemo se s Europom u smislu vrijednosti i načela za koje se ona zauzima. Kad je riječ o bilateralnim odnosima između naših dviju zemalja, ne treba gledati samo nekoliko milijuna dolara današnje robne razmjene, nego i potencijal za budućnost. S jedne strane, hrvatske tvrtke imaju veći globalni doseg od naših, a Bangladeš, koji ima 170 milijuna stanovnika čija je prosječna dob 29 godina, vašoj zemlji nudi priliku da se uhvati ukoštac s nedostatkom radne snage. Pritom ne mislim samo na ljude bez kvalifikacija. Hrvatska informatička poslovna delegacija upravo planira posjetiti Bangladeš, a poslije će u Dhaki boraviti politička delegacija kojoj će se pridružiti i neki poslovni ljudi iz Hrvatske.
Na što konkretno mislite kada spominjete trgovinsko i transportno čvorište?
– Posljednjih nekoliko puta kad sam bio u Hrvatskoj osjetio sam da postoji velik potencijal da dio trgovačke robe iz Bangladeša dolazi izravno u hrvatsku luku umjesto da putuje sve do Hamburga ili Rotterdama, a tek onda do potrošača u Hrvatskoj ili široj regiji, odnosno istočnoj i južnoj Europi. Posebno mislim na riječku luku. Tako bi se uštedjeli vrijeme i novac, a Hrvatska od toga može imati veliku korist. Kad bi se mogao oblikovati pravi model, imala bi perspektivu distribucijom robe imitirati uspjeh Singapura ili Hong Konga.
O kolikim količinama robe govorimo?
– Teško je nagađati o konkretnim brojevima u luci i tome što se na kraju može postići. Kad bi se samo dio našeg izvoza preusmjerio u Rijeku, to bi značilo velik porast. Posljednji podaci pokazuju da je naš svjetski izvoz tekstila lani vrijedio 48 milijardi dolara, od čega je 60 posto izvezeno u Europu. Konzervativno gledano, otprilike četvrtina tog iznosa dolazi do srednje i istočne Europe, a to bi mogla opsluživati riječka luka. Važno je odvažiti se i početi, čak i s malim količinama. Nakon što vlasnici robnih marki i pošiljatelji steknu povjerenje u učinkovitost luke i širu logističku mrežu, količina se s vremenom može povećati. Zamislite, desetljećima unatrag Bangladeš je također počeo sa samo jednom ili dvije milijarde dolara u proizvodnji odjeće, a sada je dosegnuo 48 milijardi! Moj je zaključak u vezi s riječkom lukom da treba pokrenuti proces, sjesti s predstavnicima zainteresiranih brendova ili tvrtki i zajedno zacrtati sveobuhvatan put koji bi na kraju donio korist svim stranama.
Osim riječke luke, postoje li, prema vašemu mišljenju, još neki sektori koji nude perspektivu za suradnju između naših dviju država?
– Ljudi. Tijekom posljednjih nekoliko posjeta Hrvatskoj shvatio sam da demografija nije na vašoj strani, većina ljudi u Hrvatskoj u dobi je od četrdeset do pedeset godina ili više. U isto vrijeme željeli biste da vaše gospodarstvo raste. Jedno bez drugoga, nažalost, nije moguće. Ipak, malo je zemalja u svijetu poput Bangladeša, onih koje mogu ponuditi višak radne snage koja je mlada, odgovorna i ima ispravan stav prema poslu. Spremni smo i zainteresirani za sve oblike suradnje, a to sam rekao i hrvatskim kolegama u ministarstvima, kao i Komori.
Koliko Bangladešana danas radi u drugim državama svijeta?
– Globalno, gotovo 12 milijuna Bangladešana živi i trenutačno radi u 150 različitih zemalja. Primjerice, samo u Saudijskoj Arabiji ima ih dva i pol milijuna, u Maleziji gotovo milijun. Važno je naglasiti da ćete rijetko čuti da naši ljudi stvaraju probleme bilo koje vrste, primjerice da ne poštuju kulturu i običaje zemlje domaćina u kojoj žive. Bangladeš se zauzima za sigurnu, redovitu i odgovornu migraciju. Potvrđujući našu odgovornost, 2017. potpisao je sporazum s Europskom unijom koji jamči da će sve osobe za koje se dokaže da su ilegalno ušle u neku zemlju biti vraćene u svoju domovinu.
Cijeli intervju s veleposlanikom možete pročitati u tiskanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.