Robne burze u iščekivanju odluke FED-a i vijesti s Bliskog istoka

Prošli tjedan, ne samo na robnim burzama, već ukupno na financijskim, a i svim inim tržištima, obilježen je početkom novog izraelsko-iranskog sukoba. Napad Izraela dobrano je uzdrmao sve burze svijeta i dodatno zakomplicirao ionako ne jednostavnu geopolitičku globalnu priču. Posljedično raste rizik od širenja sukoba na Bliskom istoku, što je unijelo dodatnu nesigurnost na financijska tržišta koja su ionako pod pritiskom zbog agresivne i hirovite carinske politike Donalda Trumpa.

 

Kao posljedica, samo u petak nafta je porasla više od sedam posto, VIX indeks gotovo sedam posto, a zlato 1,5 posto. Ojačao je nešto i dolar na početku novog tjedna, nakon što je prošlog tjedna pao za više od jedan posto. Trenutno je odnos EUR/USD iznad 1,15.

 

Ovotjedna odluka o politici FED-a mogla bi se zakomplicirati zbog rasta cijene sirove nafte od ukupno 18 posto u lipnju. Sirova nafta je visoko korelirana s inflacijom indeksa potrošačkih cijena u SAD-u što stvara glavobolju Jeromeu Powellu jer troškovi energije idu direktno do potrošača. Ako Powell u srijedu postane jastrebovski nastrojen zbog zabrinutosti oko energije/carina, očekujte da će snaga dolara izvršiti pritisak na tržišta roba denominirana u dolarima.

 

Osim FED-a, tržišta će fokus imati na nove vijesti s Bliskog Istoka, ključne vremenske prognoze za SAD i ostale važne proizvođačke regije, slabiju južnoameričku prodaju roba, sezonske promjene i naslove o novim trgovinskim sporazumima uoči važnih izvješća o stanju zaliha i sjetvenim površinama koji se očekuje 30. lipnja.

 

Tko ima najviše koristi od ove geopolitičke zavrzlame? SAD svakako. Rast cijene nafte iznad 100 $/bbl baca gospodarstva EU i Kine, kao uvoznike energije, na koljena; raste izvoz LNG-a i raste prodaja oružja, gdje je SAD jako značajan globalan igrač.  Rusija i Saudijska Arbaija bi također profitirale kao najveći izvoznici energije. Saudijska Arabija bi postala vodeća sila u Perzijskom zaljevu. Izrael stvara stoljetni san o Velikom Izraelu. 

 

Središnje banke gomilaju zlato. ECB je objavio da je zlato premašilo euro kao kapitalna rezerva, što znači da je postalo druga najveća rezerva vrijednosti na planetu. Kupnje središnjih banaka rastu, dok se povjerenje u fiat valute urušava. Sama ECB nedavno je upozorila da potražnja za fizičkim zlatom predstavlja rizik za financijsku stabilnost. Čak se i Europska središnja banka boji da bi potražnja za zlatom mogla urušiti sustav. Rizik za one koji toaletni papir predstavljaju kao vrijednost od 1971. godine. Istovremeno BRICS razmatra novu burzu plemenitih metala, dok Kina širi Šangajsku burzu zlata. 

 

Tko pokreće globalnu trgovinu? Tko su najveće zemlje uvoznice na svijetu? Prema WTO-u, SAD ostaje najveći svjetski uvoznik s 3,36 bilijuna dolara ili čak 13,6 posto globalnog uvoza, a slijede ga Kina s 10,5 posto globalnog uvoza i Njemačka s 5,8 posto globalnog uvoza. Tu su još Velika Britanija, Nizozemska, Francuska, Japan, Hong Kong, Indija i Meksiko. Ukupna globalna trgovina u 2024. dosegla je ogromnih 24,7 bilijuna dolara.

Ključan Hormuški tjesnac

Terminske cijene sirove nafte Brent porasle su na razini prošlog tjedna 12 posto, da bi se na početku tjedna malo stabilizirale na razini od 73 $/bbl. Pad cijene je posljedica optimizma na tržištu da sukob između Izraela i Irana možda neće dalje eskalirati. Trgovci sada vjeruju da će napetosti vjerojatno ostati obuzdane, posebno jer iranska naftna infrastruktura ostaje netaknuta. Međutim, obnovljeni udari obje zemlje tijekom vikenda držali su tržišta na rubu, izazivajući strahove od šire regionalne nestabilnosti.

 

Ključna briga je potencijalno zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kritične prometne točke kroz koju prolazi oko 18-19 milijuna barela dnevno, ili otprilike 20 posto globalne potrošnje nafte. Neke se procjene kreću da bi cijena nafte mogla narasti na razinu između 110 i 130 $/bbl kaa bi Iran i Huti blokirali Hormuški tjesnac. Iako su izravni utjecaji na opskrbu do sada bili ograničeni, geopolitički rizici ostaju visoki. U međuvremenu, Iran je otkazao nuklearne pregovore sa SAD-om koji su bili zakazani za nedjelju u Omanu. 

 

Terminske cijene europskog prirodnog plina porasle su iznad 38 €/MWh, što je najviša razina u više od deset tjedana, potaknute eskalacijom napetosti između Izraela i Irana. Sukob je pojačao strahove od šireg rata koji bi mogao poremetiti protok energije s Bliskog istoka. Kao i kod nafte, i ovdje je strateški jako važan Hormuški tjesnac, koji je ključna brodska ruta za gotovo 20 posto globalne trgovine LNG-om. Iako katarski LNG čini manje od 4 posto europske opskrbe, blokada bi mogla uzrokovati globalne poremećaje u opskrbi.

 

Potražnja za LNG-om u Europi porasla je otkako je izgubljena većina ruskog plinovodnog plina, što stabilne tokove čini ključnima prije zimskog obnavljanja zaliha. U međuvremenu, trgovci prate moguće poremećaje u Norveškoj, najvećem dobavljaču plina iz cjevovoda u regiji. Osim toga, toplije vrijeme diljem Europe potiče potražnju za hlađenjem, a prognoze pokazuju da se u nadolazećim tjednima očekuju iznadprosječne temperature i vrhunac korištenja klimatizacije.

 

U agri svijetu, cijene roba imale su silazno kretanje prošlog tjedna. Ugovor za pšenicu na Euronextu za rujan 2025. vraća se, prvi put od prosinca 2022., na razinu ispod 200 €/t. Europsko tržište slijedilo je pad zabilježen na sjevernoameričkom tržištu. U ovo doba godine, tržište je usmjereno na potencijal nadolazeće žetve i očito ostaju vrlo usredotočeni na prodajna mjesta koja treba pronaći, a posebno za izvoz.

 

Unatoč padu cijena, međunarodna potražnja je i dalje slaba. Silazno kretanje pšenice utječe i na tržište kukuruza, koje također doživljava pad, kako za stari rod, tako i za novi. Ugovor za kolovoz 2025. na Euronextu približava se najnižoj razini od prošlog srpnja. Obim proizvodnje u Južnoj Americi, s početkom druge žetve kukuruza u Brazilu, pruža umirujući element ponude. U novoj žetvi cijene također pokazuju pad, ali u manjim omjerima, dok se ne dobije bolji uvid u stanje usjeva.

 

Kineska vlada produžila je istragu o uvozu svinjetine iz EU za još šest mjeseci, samo nekoliko dana prije nego što je izvorna istraga trebala završiti. Mnogi vjeruju da Kina koristi "istragu" kao sredstvo odmazde nakon što je EU uvela carine na uvoz električnih vozila kineske proizvodnje.

 

Terminske cijene bakra i dalje na razini od oko 4,8 $/lbs. Uglavnom bez promjene dok se čeka američki FED.  Raspoloženje ulagača ublaženo je neizvjesnostima povezanim s trgovinom i obnovljenom zabrinutošću zbog inflacije, posebno usred rastućih cijena nafte. U međuvremenu, ekonomist Westpaca primijetio je da bi se zategnuti uvjeti na tržištu bakra mogli ublažiti u bliskoj budućnosti, što sugerira potencijalnu korekciju cijena - čak i u slučaju novih američkih carina na metal.