Vladimira Putina neumjerena je ambicija da obnovi bivši sovjetski imperij učinila tek zamorcem u stvaranju novoga svjetskog poretka. Događaj koji će uvelike odrediti buduće globalne trendove jest 20. kongres Komunističke partije Kine, koji počinje u nedjelju
Dvije se ključne poruke mogu iščitati iz ovotjednoga govora direktora krovne britanske obavještajne službe GCH-a (Government Communications Headquarters) Sir Jeremyja Fleminga u RUSI-u (Royal United Services Institute), glavnome britanskome obrambeno-sigurnosnom think tanku.
Prva je poruka da je Rusija završena priča u globalnoj utakmici za novi svjetski poredak. Ili, Flemingovim riječima, Putin nije uspio ‘zaposjesti Kijiev u prvim danima, nakon toga nije uspio ostvariti željene ciljeve na istoku Ukrajine‘, a sada Rusiji već počinje nedostajati i oružja i vojnika. Odnosno ‘strategija visokih uloga dovela (ga) je do strateških pogrešaka u prosudbama‘.
Ostaje samo tehnički završiti rat i dogovoriti prijelazne međudržavne aranžmane. Završnica kojoj svjedočimo prilično je otužna za Vladimira Putina: jedan od najmoćnijih svjetskih lidera u posljednjih dvadesetak godina sveo se na kraju neuspješna ratnog pohoda na razinu pameti i postupanja kninskog milicajca Milana Martića, koji je nakon hrvatske vojno-redarstvene operacije ‘Bljesak‘ zapovjedio raketiranje Zagreba u znak odmazde, baš kao što je Putin ovih dana iz pozicije gubitnika i nemoći na Krimu zapovjedio raketiranje Kijeva. Za Putina je to veoma porazna usporedba.
Kina ‘uči lekciju‘
Druga je Flemingova poruka važnija jer se odnosi na budućnost. Poručuje da pozornost treba skrenuti na utakmicu između Zapada i Kine jer je ključna za oblikovanje novog poretka. Zapad javno strahuje od ulaska u otvoreni rat s Kinom odluči li Xi Jinping pokrenuti invaziju na Tajvan, što daje naslutiti jačanjem kineskih vojnih kapaciteta i vježbama u Južnokineskome moru. Američki predsjednik Joe Biden je pak više puta ponovio da će SAD braniti Tajvan napadne li ga Kina.
No Sir Fleming smatra da Kina ‘uči lekciju‘ iz ruske invazije na Ukrajinu, odnosno uči kako udružene zapadne sankcije djeluju na (rusku) ekonomiju. Ali dramatično upozorava na drugu opasnost od budućega kineskog djelovanja – na zloporabu visoke tehnologije – kako one koja se odnosi na internet (manipulacija digitalnim valutama, između ostalog) tako i one koja se odnosi na satelitske sustave.
I zapravo poziva Zapad da se ujedini oko ostvarivanja tehnološke prednosti u odnosu na Kinu, dramatično uspoređujući sadašnje stanje s automatskim vratima (povijesnoga) vlaka kroz koja treba ući doslovce sada, u posljednjem trenutku. Jer već će se u sljedećem trenutku vrata (tehnološkog razvoja) zatvoriti. A vlak nepovratno otići. Ukratko, šef krovne britanske obavještajne službe poziva Zapad, koji počiva na demokratskim vrijednostima, da ostvari tehnološku suverenost u odnosu na Kinu.
Trenutak u kojem je Sir Fleming, koji vrlo rijetko istupa javno, odlučio upozoriti na Kinu osobito je znakovit. Učinio je to nekoliko dana uoči još jednoga povijesnoga, 20. kongresa Komunističke partije Kine, koji počinje u nedjelju 16. listopada i koji je, zapravo, događaj koji će uvelike odrediti buduće globalne trendove. No za razliku od Zapada, predvođenoga SAD-om (uz UK kao manjeg brata, što Flemingov istup također potvrđuje), koji je svoje karte u utakmici s Kinom stavio na stol, potezi kineskog vođe Xi Jinpinga još su enigma koja će se nastojati iščitati i iz signala s velikoga partijskog kongresa.
Xi ulazi u treći mandat
Unaprijed je poznato da će na kongresu biti potvrđen sljedeći, treći mandat apsolutnoga kineskog vođe Xi Jinpinga i da će biti imenovan novi partijski politbiro koji ima važnu ulogu u gospodarskim politikama i iz čijih će se redova na proljeće izabrati novi kineski premijer kao provoditelj Xijeve strategije.
Kineska je ekonomija nakon zapadnoga zaokreta prema gospodarskoj neovisnosti o Kini, osobito u visokim tehnologijama, također osjetila velike posljedice. A kineski odgovor na to se, barem u naznakama, iščekuje s govornice kongresa, poglavito iz uvodnog izlaganja Xi Jinpiga. Iz njegova će izlaganja analitičari nastojati iščitati i što, zapravo, sadržava nova kineska razvojna doktrina ‘zajedničkog prosperiteta‘, koju Xi u posljednje vrijeme učestalo spominje.
Dopisnik New York Timesa iz Pekinga upozorava da bi se ključni obrisi kineske ekonomske politike za sljedeću petoljetku mogli iščitati iz sastava budućega partijskog politbiroa, a onaj član novog politbiroa koji prvi kroči na pozornicu prigodom zatvaranja kongresa navodno bi na proljeće mogao biti izabran za premijera. Vladimira Putina neumjerena je ambicija da obnovi bivši sovjetski imperij učinila tek zamorcem u stvaranju novoga svjetskog poretka.