Ruski izvoz fosilnih goriva još uvijek ‘teče‘ u razne zemlje diljem svijeta usprkos brojnim krugovima sankcija koje su joj nametnute. Prema procjenama Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), od početka invazije, Rusija je ostvarila više od 315 milijardi dolara prihoda od izvoza fosilnih goriva diljem svijeta, od čega gotovo polovica (149 milijardi dolara) dolazi iz zemalja EU, prenosi Visualcapitalist.
Najveći uvoznici ruskih fosilnih goriva
Kao što se moglo očekivati, Kina je bila najveći kupac ruskih fosilnih goriva od početka invazije. Ruski susjed i neformalni saveznik prvenstveno je uvozio sirovu naftu, koja je činila više od 80 posto njegovog uvoza u ukupnom iznosu većem od 55 milijardi dolara.
Najveće gospodarstvo EU-a, Njemačka, drugi je najveći uvoznik ruskih fosilnih goriva, uglavnom zahvaljujući uvozu prirodnog plina u vrijednosti većoj od 12 milijardi dolara. Turska, članica NATO-a, ali ne i EU-a, blisko slijedi Njemačku kao treći najveći uvoznik ruskih fosilnih goriva, a uskoro će i prestići Njemačku, budući da Turska nije pogođena zabranama uvoza iz Rusije koje su uvedene prošle godine. Iako najviše zemalja iz Europe uvozi ruska fosilna goriva, taj je uvoz i daje ograničen sankcijama i ograničenjima cijena na uvoz ruskog ugljena, zatim morskim pošiljkama sirove nafte i uvozu naftnih derivata.
Pad prihoda
Zabrane i ograničenja cijena EU-a rezultirali su padom ruskih dnevnih prihoda od fosilnih goriva. Na vrhuncu prodaje u ožujku 2022. Rusija je dnevno zarađivala, samo od EU zemalja, 774 milijuna dolara dnevno od izvoza, dok se u veljači 2023. godine ta brojka smanjila na samo 119 milijuna dolara dnevno.
U međuvremenu je Indija povećala uvoz fosilnih goriva iz Rusije, i to s tri milijarde dolara dnevno početkom invazije do čak 81 milijun dnevno koliko je zabilježeno 22. veljače 2023. godine. Ipak, ovo indijsko povećanje nije nadoknadilo gubitke koji nastaju od smanjenog uvoza iz EU.
Ukupni ruski prihodi od prodaje fosilnih goriva su od početka invazije pali za više od 50 posto, s 1,17 milijardi dolara dnevnog prihoda na samo 560 milijuna dolara dnevno. Uz smanjenje kupnje iz Unije, ključni čimbenik koji je pridonio padu je pad cijene ruske sirove nafte, koja je također izgubila 50 posto vrijednosti od invazije, s 99 dolara po barelu na trenutnih 50 dolara po barelu.
Sve u svemu, rusko je gospodarstvo pokazalo otpornost kakvu sa Zapada nisu očekivali, pa su u desetom krugu sankcija Rusiji, zabranili i uvoz bitumena i srodnih materijala poput asfalta i sintetičke gume, što će, predviđaju u Uniji, smanjiti ukupne prihode ruskog izvoza za gotovo 1,4 milijarde dolara.
