S prvom krizom probijamo tri posto deficita

Prošlotjedni rebalans proračuna koji je predstavila Vlada donio je jednu dobru i dvije loše vijesti. Dobra je što su hrvatske javne financije i dalje unutar mastriških kriterija, loše je što su postale prilično ranjive na eventualne ekonomske šokove, a i dodaje se još malo goriva inflaciji. U najkraćim crtama, ključna obilježja rebalansa promjena su strukture rashoda prema većem izdvajanju za mirovine i mirovinska primanja, plaće zaposlenih u javnim i državnim službama te socijalne i rodiljne naknade, a istodobno se smanjuju izdvajanja za investicijske projekte. Vlada je rebalansom predložila da prihodi ostanu na 33 milijarde eura uza simbolično povećanje od 30 milijuna eura u odnosu na prijašnju verziju proračuna. Rashodi će se smanjiti za 223 milijuna eura, s 37 milijardi eura na 36,8 milijardi. Tako se ukupan manjak proračuna smanjuje s planirane četiri milijarde eura na 3,8 milijardi.