S razvojem umjetne inteligencije u Hrvatskoj možemo se pozdraviti

Rješenje bez presedana u svijetu – ocjena je stručne javnosti za Vladin prijedlog uvođenja kaznene odgovornosti u slučaju materijalne štete ili tjelesnih ozljeda koje bi prouzročili sustavi umjetne inteligencije. Kontroverzni prijedlog koji bi mogao znatno destimulirati razvoj umjetne inteligencije u Hrvatskoj resorno je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (MPUDT) ugradilo u Prijedlog izmjena i dopuna Kaznenoga zakona. Prijedlog je bio u javnome savjetovanju od 24. srpnja do 23. kolovoza i na njega su pristigle ukupno 622 primjedbe, od čega 577 komentara i 45 dopuna teksta.

Jubilarna, deseta izmjena Kaznenoga zakona donosi se radi daljnjeg usklađivanja sa zahtjevima za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), ponajprije u suzbijanju podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama. K tome će se na taj način u domaće zakonodavstvo prenijeti europske direktive o sprječavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava. No pozornost je najviše privukao prijedlog da se zbog razvoja tehnologije umjetne inteligencije, uključujući automatiziranih vozila, uvede novo kazneno djelo – dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije.

Slučaj bez presedana u EU-u

Tako će se u Kaznenome zakonu dodati novi članak, 215.a, koji će propisati kazne zatvora od šest mjeseci pa sve do petnaest godina za one koji 'u razvoju, testiranju, provjeri, nadzoru, uporabi sustava umjetne inteligencije i upravljanju njime ili na drugi način izazovu opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega'.