Rastući dug SAD-a rezultat je jednostavne matematike - svake godine dolazi do neusklađenosti između potrošnje i prihoda. A kako američka vlast kontinuorano posuđuje novac, jedna od najmoćnijih država svijeta stranim ulagačima duguje ukupno 7,3 bilijuna dolara svog državnog duga.
Ti dugovi su u obliku državnih vrijednosnih papira, jedne od najlikvidnijih sredstava u svijetu. Središnje banke koriste ih kao svoje devizne rezerve, a privatni ulagači u njima traže sigurnu luku zbog njihovog niskog rizika neisplate ili ih kupuju kao pohranu vrijednosti. Također, državne obveznice se često koriste kao kolateral tijekom određenih međunarodnih trgovinskih transakcija ili ih države mogu koristiti kao pomoć pri upravljanju politikom tečaja. Primjerice, zemlje mogu kupovati državne obveznice kako bi zaštitile tečaj svoje valute od špekulacija.
A kako je na svom LinkedIn profilu objasnio Milan Horvat, izvršni direktor FIMA Plusa, ‘ako znamo da su nedavne velike potrese i stečajeve u američkom bankarskom sektoru uzrokovale prevelike količine u vlasništvu upravo tih obveznica dobro je znati kakav je njihov raspored po svijetu‘.
Tko su najveći strani vlasnici američkog duga?
Visual Capitalist je koristeći podatke Ministarstva financija SAD-a izdvojio najveće strane vlasnike državnog duga SAD-a.
Prvi na toj listi je Japan. S ukupno 1,1 bilijuna dolara Japan je najveći inozemni vlasnik američkog duga te je time nadmašio Kinu koja je od 2019. godine izgubila više od 250 milijardi dolara, ili 30 posto svojih posjeda. Kina je tako sada na drugom mjestu sa 867 milijardi. Inače, Kina od 2018. godine smanjuje svoju izloženost dolaru, a rasterećenje obveznica je jedan od načina na koji zemlja može upravljati tečajem juana. Ujedinjeno Kraljevstvo treći je najveći posjednik s više od 655 milijardi dolara u državnim obveznicama.
U cijeloj Europi, ukupno 13 zemalja spada među značajne vlasnike SAD-ovih državnih vrijednosnih papira, dok regija Azija-Pacifik slijedi Europu s 11 različitih vlasnika. Zatim i ‘šačica manjih nacija‘ posjeduje iznenađujuću količinu američkog duga. S populacijom od 70 tisuća stanovnika, Kajmanski otoci posjeduju iznos od 284 milijarde dolara, a vrijedi spomenuti i da tamo ima više hedge fondova po glavi stanovnika nego u bilo kojoj drugoj naciji u svijetu.
Zapravo, četiri najmanje nacije među vlasnicima – Kajmanski otoci, Bermuda, Bahami i Luksemburg – imaju ukupno stanovništvo od samo 1,2 milijuna ljudi, ali posjeduju nevjerojatnih 741 milijardu dolara u američkim državnim obveznicama.
Pad potražnje
Inače, tijekom 2022. inozemna potražnja za državnim obveznicama pala je za šest posto jer su više kamatne stope i jak američki dolar učinili posjedovanje tih obveznica manje isplativim. Naime, rastuće kamatne stope na dug SAD-a smanjuju sadašnju vrijednost njihovih budućih isplata,a u međuvremenu padaju i njihove cijene.
Kao što pokazuje dijagram u nastavku, ovaj pad potražnje pokazuje nagli je preokret u odnosu na period između 2018. i 2020. godine, kada je potražnja skočila jer su se kamatne stope kretale na povijesno najnižim razinama. Sličan trend dogodio se i u desetljeću nakon financijske krize 2008. i 2009. godine, kada su se američki dugovi efektivno utrostručili sa dva na šest bilijuna dolara. Pokretač ovog trenda bila je brza kupnja državnih obveznica u Kini koja je 2013. godine dosegla svoj vrhunac od 1,3 bilijuna dolara. Kako su se izvoz i proizvodnja zemlje širili, prodavala je juane i kupovala dolare kako bi ublažila pritisak tečaja na svoju valutu.
Gledajući iz današnje perspektive, neizvjesnost globalnih kamatnih stopa, koja može utjecati na vrednovanje nacionalne valute, a time i na potražnju za državnim obveznicama, ona nastavlja biti čimbenik koji utječe na budući smjer stranog američkog duga.