
SAD uveo carine na zlatne poluge i zadao udarac Švicarskoj

Washington je prošlog tjedna uveo carinu od 39 posto na uvoz iz Švicarske kojoj je zlato jedan od najvrjednijih izvoznih proizvoda
Odluka američke Carinske i granične zaštite (CBP) da uvede carine na uvoz zlatnih poluga od jednog kilograma i 100 unci izazvala je potrese na globalnom tržištu zlata i otvorila novo poglavlje u trgovinskim napetostima između Washingtona i Berna. Prema pisanju Financial Timesa, CBP je ovoga tjedna poslao tzv. pismo odluke u kojem navodi da će te poluge biti klasificirane pod carinskim kodom koji podliježe nametima, čime je poništeno dosadašnje uvjerenje industrije da su izuzete iz carina uvedenih u mandatu Donalda Trumpa.
Ova promjena posebno pogađa Švicarsku, globalno središte prerade i trgovine zlatom. Poluge od jednog kilograma najčešći su oblik trgovanja na Comexu, najvećem svjetskom tržištu terminskih ugovora za zlato, te čine većinu švicarskog izvoza u SAD. Napetosti su dodatno porasle nakon što je Washington prošlog tjedna uveo carinu od 39 posto na uvoz iz Švicarske, pri čemu je zlato jedan od najvrjednijih izvoznih proizvoda te zemlje prema američkom tržištu.
Christoph Wild, predsjednik Švicarskog udruženja proizvođača i trgovaca plemenitim metalima, upozorava da će nova carina 'otežati zadovoljavanje potražnje' za zlatom u SAD-u. Nekoliko švicarskih rafinerija već je privremeno obustavilo ili smanjilo isporuke, čekajući pravnu jasnoću o tome koje vrste proizvoda mogu biti izuzete od nameta. Prema švicarskim podacima, u posljednjih godinu dana u SAD je izvezeno zlata u vrijednosti od 61,5 milijardi dolara, a nova bi carinska stopa na taj iznos dodala dodatnih 24 milijarde dolara.
Globalno tržište zlata funkcionira kroz tzv. trokutasti tok robe: velike poluge od 400 troy unci kreću iz Londona, preko Švicarske se prerađuju u manje formate, a zatim putuju prema New Yorku, gdje je standard poluga od jednog kilograma. Ove godine cijena zlata doživjela je povijesni skok, porasla je 27 posto od kraja 2024. i nakratko dosegnula 3.500 dolara po unci, potaknuta strahom od inflacije, rastućim državnim dugom i slabljenjem dolara kao svjetske rezervne valute.
Uvođenje carina moglo bi preoblikovati te tokove i dodatno povećati troškove trgovine zlatom, dok industrija tek pokušava razumjeti puni doseg novih američkih pravila.