Biznis i politika
StoryEditor

SAD uvodi carine od 100 posto na kineska električna vozila, solare, baterije, poluvodiče...

14. Svibanj 2024.
sad i kina
Bidenova administracija danas je potvrdila nove stroge carinske stope na kineski uvoz vrijedan 18 milijardi dolara. Povećavaju se carine na solarne ćelije, baterije, poluvodiče, čelik i aluminij.

Napetosti između SAD-a i Kine svakim danom polagano tinjaju. Bilo da je riječ o Huaweiju, Tik Toku, poluvodičima ili električnim automobilima. Svakog dana odnosi između dvije zemlje postaju sve zategnutiji a posljednji klip koji je SAD gurnuo Kini u kotač su carine električna vozila od 100 posto.

Kineska autoindustrija je u posljednje vrijeme trn u oku i europskim i američkim proizvođačima automobila. Kineski BYD prestigao je Teslu po broju prodanih modela a jaka podrška sektoru od strane kineske Vlade daje sve jači ‘poguranac‘ kineskim tvrtkama koje plove zelenim tehnologijama.

Sve to naravno ne odgovara proizvođačima u Europi i SAD-u, pa se iz oba tabora spremaju za borbu protiv jeftine Kine. A kako se boriti, nego carinama. Prije tjedna dana objavljena je analiza Rhodium Groupe koja je pokazala da će Europska unija morat uvesti carine veće od očekivanih, čak do 55 posto na kineska električna vozila kako bi ograničila njihov uvoz u Uniju.

Rast napetosti

No, SAD i administracija predsjednika Bidena otišla je i korak dalje i potvrdila rast carina na električne automobile s 25 na 100 posto što će dodatno rasplamsati trgovinske napetosti. Ovaj je potez uslijedio nakon četverogodišnje revizije te se smatra preventivnom mjerom kojoj je cilj zaustaviti jeftinu subvencioniranu kinesku robu koja preplavljuje američko tržište i guši rast američkog sektora zelene tehnologije.

Uz povećanje carina s 25 na 100 posto na električna vozila, nameti će porasti sa 7,5 na 25 posto na litijeve baterije, s nula na 25 posto na kritične minerale, s 25 na 50 posto na solarne ćelije i s 25 do 50 posto na poluvodiče. Carine na čelik, aluminij i osobnu zaštitnu opremu – koje se kreću od nula do 7,5 posto će porasti na 25 posto.

Unatoč rizicima od odmazde Pekinga, Biden je rekao da su povećani nameti proporcionalan odgovor na kineski višak kapaciteta u sektoru električnih vozila. Naime, Kina proizvodi 30 milijuna električnih vozila godišnje, ali može prodati samo 22-23 milijuna na domaćem tržištu.

Bidenove carine za automobile uglavnom su simbolične jer se za ovo pitanje pobrinuo još Donald Trump tijekom svog predsjedništva. Uz tadašnje carine od 25 posto, omogućen je uvoz kineskih automobila na tržište SAD-a ali je registrirati takvo vozilo bilo praktički nemoguće zbog procesa usuglašavanja s američkim propisima, posebno u vezi sigurnosti. Međutim, lobističke skupine sugerirale su da postoji buduća prijetnja budući da Peking nastoji iskoristiti izvoz kako bi kompenzirao slabost svog domaćeg gospodarstva.

Savez za američku proizvodnju rekao je da bi uvođenje kineskih automobila na američko tržište bio ‘događaj na razini izumiranja‘ za njihove proizvođače automobila.

U ožujku je Trump rekao da će, bude li izabran za predsjednika kasnije ove godine, staviti carine od 100 posto na svaki automobil koji dođe iz proizvodnih pogona u Kini u vlasništvu Kineza‘. Trump je obećao povećati i poreze na sav kineski uvoz za 60 posto, što je pristup za koji kritičari kažu da bi povećao cijene za američke potrošače koji se već bore s visokom inflacijom. U travnju je pak Biden rekao da ‘ne traži borbu s Kinom‘, ali da se SAD mora suprotstaviti kineskoj ‘nepoštenoj gospodarskoj praksi i industrijskom prekapacitiranosti‘

Nove carine stupit će na snagu nakon 90 dana od današnjeg dana, što je razdoblje, kako kažu analitičari, koje će se pomno pratiti zbog znakova odmazde od strane Kine. Izvori iz Bijele kuće rekli su da cilj nije bio eskalirati trgovinske napetosti, već pomoći dijelovima američkog gospodarstva u kojima je došlo do ciklusa dezinvestiranja.

Uz sve gore navedene carine, iz Bijele kuće najavljuju i nove, koje uvode po prvi puta a odnose ne na kineski uvoz medicinskih igala, šprica, rukavica i maski za lice ali i velikih građevinskih dizalica i kranova.

Reakcija iz Kine

Odmah nakon Bidenove objave, reagiralo je ministarstvo trgovine Kine obećavši  kako će poduzeti odlučne mjere za obranu svojih prava i interesa.

- SAD-ovo podizanje carina prema Odjeljku 301 krši obvezu predsjednika Bidena da ‘ne nastoji suzbiti i obuzdati razvoj Kine‘ i ‘ne nastoji razdvojiti i prekinuti veze s Kinom -  navodi se u priopćenju kineskog ministarstva, te se dodaje da će taj potez ‘ozbiljno utjecati na atmosferu bilateralne suradnje‘.

Dodali su kako ‘SAD btreba odmah ispraviti svoje pogreške i ukloniti dodatne carine nametnute Kini‘. 

Dužnosnici Bidenove administracije rekli su da su njihove mjere ‘pažljivo ciljane‘ i da je malo vjerojatno da će pogoršati inflaciju koja je već razbjesnila američke birače i ugrozila Bidenovu kandidaturu za ponovni izbor.

Neki analitičari kažu da bi učinak novih povećanja carina na Kinu mogao biti ograničen u kratkom roku.

Analitičari su u bilješci od ponedjeljka već naglasili da izvoz kineskih električnih vozila, medicinskih potrepština i poluvodičkih proizvoda u SAD-u čini samo 5,9 posto ukupnog kineskog izvoza u Sjedinjene Države i manje od 1 posto ukupnog kineskog izvoza. Ipak, sve veća geopolitička zabrinutost oko odnosa između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogla bi narušiti povjerenje tržišta.

17. lipanj 2024 21:03